Tjeskoba prije važnog ispita ili razgovora za posao? Sasvim normalno. No kada osjećaj straha i zabrinutosti preraste u svakodnevicu, bez jasnog razloga i s ozbiljnim fizičkim simptomima – možda se ne radi samo o “težem danu”, već o anksioznom poremećaju.
U Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) dokumentima navodi se da u Hrvatskoj prevalencija anksioznih poremećaja iznosi oko 13,3 % ukupnog stanovništva.
Također, kod žena je takva stopa otprilike 17,7 %, a kod muškaraca 8,6 %.
Koje vrste anksioznosti postoje?
Agorafobija
Strah od otvorenih prostora ili situacija iz kojih je teško pobjeći. Osobe s agorafobijom izbjegavaju gužve, javni prijevoz ili čak izlazak iz kuće.
Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD)
Kronična zabrinutost zbog svakodnevnih stvari – često bez konkretnog razloga. Prate ga nesanica, napetost mišića, razdražljivost.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
Nametljive misli (opsesije) i ponavljajuća ponašanja (kompulzije) koja osoba koristi za privremeno olakšanje – npr. stalno pranje ruku zbog straha od zaraze.
Fobije
Iracionalni strahovi, od pauka (arahnofobija) do letenja, visine, ili igala. Mogu biti blagi, ali i ozbiljno utjecati na svakodnevni život.
Panični poremećaj
Osobe s ovim poremećajem doživljavaju napade panike – iznenadne epizode intenzivnog straha koje fizički mogu nalikovati srčanom udaru.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
Razvija se nakon traumatskog događaja (nesreća, napad, prirodna katastrofa). Kod nekih se povlači s vremenom, dok kod drugih traje godinama.
Selektivni mutizam
Rijetki poremećaj u kojem osoba, iako sposobna govoriti, uporno šuti u određenim društvenim situacijama. Često se javlja u djetinjstvu, ali ponekad traje i u odrasloj dobi.
Socijalna anksioznost
Intenzivan strah od društvenih situacija, često popraćen osjećajem srama, poniženja i strahom od osude.
Separacijska anksioznost
Iako česta kod djece, javlja se i kod odraslih – kao ekstremni strah od razdvajanja od voljene osobe ili sigurnog okruženja.
Što je napad anksioznosti?
Napad anksioznosti (ili panike) uključuje nagli nalet intenzivnog straha i fizičke simptome poput:
- znojenja
- podrhtavanja
- ubrzanog disanja
- osjećaja gušenja
- mučnine
- ubrzanog ili nepravilnog otkucaja srca
- vrtoglavice
- osjećaja “odvojenosti” od vlastitog tijela (depersonalizacija)
Napadi traju između 5 i 30 minuta, a mogu biti toliko zastrašujući da osobe izbjegavaju situacije koje bi ih mogle ponovno potaknuti.
Zašto se anksioznost javlja?
Uzroci su brojni i često isprepleteni:
Okoliš i odgoj: Stil roditeljstva, traumatska iskustva i stresno okruženje povećavaju rizik.
Genetika: Ako član obitelji ima anksiozni poremećaj, veća je vjerojatnost da ćete ga razviti i vi.
Zdravstveni problemi: Hormonski poremećaji (poput problema sa štitnjačom) i srčane bolesti mogu izazvati simptome anksioznosti.
Spol: Žene češće pate od anksioznih poremećaja.
Kako se liječi anksioznost?
Psihoterapija – Najčešći oblik liječenja je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) koja pomaže u prepoznavanju i mijenjanju štetnih obrazaca mišljenja. Kod fobija se često koristi ekspozicijska terapija – postepeno suočavanje sa strahom.
Lijekovi – Antidepresivi i anksiolitici mogu pomoći kod ozbiljnih simptoma. Kod napada panike ponekad se propisuju beta-blokatori za smanjenje fizičkih simptoma.
Kako si pomoći? (ali ne zamijeniti stručnu pomoć)
Podrška: Grupa za samopomoć može biti od velike koristi – osjećaj da niste sami je ključan.
Relaksacija: Meditacija, boravak u prirodi, duboko disanje i aktivnosti koje volite mogu umiriti živčani sustav.
Životni stil: Izbacite ili smanjite kofein, jedite cjelovitu hranu (voće, povrće, riba), redovito se krećite
Tjeskoba je normalna reakcija na stres, ali anksiozni poremećaji mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života. Dobra vijest je da postoje učinkoviti načini liječenja i samopomoći – ali prvi korak je priznati problem i potražiti podršku.
Ne zaboravite – niste sami. I nije slabost tražiti pomoć. To je snaga!
