Cijene goriva u Hrvatskoj ponovno su porasle, a vozače su dočekale osjetno više cijene na benzinskim postajama. Litra osnovnog Eurosupera 95 poskupjela je za osam centi te sada stoji najviše 1,62 eura, dok je eurodizel skuplji za čak 16 centi i doseže cijenu od 1,75 eura po litri.
Nove cijene vrijede 14 dana na benzinskim postajama izvan autocesta, dok trgovci na autocestama i kod premium goriva cijene mogu određivati samostalno.
Zanimljivo je da je benzin u Hrvatskoj trenutačno skuplji nego u Švedskoj. Tamo je litra Eurosupera 95 u lancu St1 dostupna za 1,39 eura, odnosno čak 23 centa manje nego kod nas.
Iako Švedska nema vlastitu proizvodnju sirove nafte i u potpunosti ovisi o uvozu, nižim poreznim opterećenjem uspjela je smanjiti konačnu cijenu goriva za građane.
Koliko od cijene litre goriva odlazi državi?
Konačna cijena koju vozači plaćaju ne ovisi samo o cijeni nafte na svjetskom tržištu. U nju ulaze cijena gotovog benzina ili dizela, trošak biokomponente, marža trgovca, trošarina i PDV.
Trošarina je fiksni iznos koji država naplaćuje na svaku litru goriva. Nakon posljednjeg smanjenja Vlade, ona iznosi oko 42 centa po litri benzina i oko 33 centa po litri dizela.
Na ukupnu osnovicu zatim se obračunava PDV od 25 posto, koji je već uključen u cijenu koju vozači vide na benzinskoj postaji.
Kod litre benzina koja trenutačno košta 1,62 eura, državi kroz trošarinu i PDV odlazi oko 75 centi. To znači da gotovo 46 posto ukupne cijene čine davanja državi.
Kod dizela koji stoji 1,75 eura, država dobiva oko 68 centi, odnosno približno 39 posto ukupne cijene.
Razlika između Hrvatske i Švedske pokazuje koliko porezna politika može utjecati na cijenu goriva. Dok hrvatska trošarina na benzin iznosi oko 42 centa po litri, švedski porezi na benzin privremeno su smanjeni na približno 14 centi.
Upravo je to jedan od glavnih razloga zbog kojih vozači u Švedskoj trenutačno plaćaju manje za benzin, unatoč višem životnom standardu i činjenici da i ta zemlja ovisi o uvozu nafte.
