U noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka 2026., ponovno prelazimo na ljetno računanje vremena. Kazaljke pomičemo jedan sat unaprijed – s 2:00 na 3:00 sata ujutro. Iako se na prvi pogled čini kao mala promjena, liječnici upozoravaju da gubitak samo jednog sata sna može izazvati ozbiljan šok za naš organizam.
Biološki sat ne prati kazaljke
Iako “gubimo” samo 60 minuta sna, većina ljudi već početkom tjedna osjeća neugodne posljedice: otežano buđenje, pad koncentracije i povećanu razdražljivost. Istraživanja potvrđuju da ljudskom tijelu treba i do sedam dana kako bi se potpuno prilagodilo novom ritmu.
Razlog leži u našem unutarnjem biološkom satu, takozvanom cirkadijalnom ritmu, koji je usko povezan s prirodnim svjetlom. Kada umjetno pomaknemo sat, dolazi do nesklada između našeg tijela i vanjskog vremena. To izravno utječe na lučenje hormona melatonina, zbog čega nam je teže zaspati i teže se probuditi, a osjećaj kroničnog umora može potrajati danima.
Ozbiljne zdravstvene prijetnje i opasnost u prometu
Stručnjaci upozoravaju da prelazak na ljetno računanje vremena nije samo pitanje umora, već može imati i kobne posljedice. U prvim danima nakon promjene sata bilježi se:
-
Porast rizika od srčanih problema i moždanog udara.
-
Veći broj prometnih nesreća, što se izravno povezuje s neispavanošću i padom budnosti vozača.
Posebno su ugrožene osjetljive skupine: tinejdžeri, osobe koje rade u smjenama, kronični bolesnici te starije osobe čiji se organizam teže oporavlja od naglih promjena ritma.
Zašto i dalje pomičemo sat?
Iako se godinama raspravlja o ukidanju ove prakse, Europska unija i dalje nije postigla konačan dogovor. Inicijativa za ukidanje pokrenuta je još 2019. godine, ali države članice dosad se nisu uspjele usuglasiti oko toga bi li trajno zadržale ljetno ili zimsko računanje vremena. Do daljnjega, ostaje nam prilagodba – i pokoja kava više u ponedjeljak ujutro.
