U 94. godini života preminuo je legendarni redatelj Đorđe Kadijević, autor kultnog televizijskog horora “Leptirica”, filma koji je desetljećima izazivao strah kod gledatelja diljem bivše Jugoslavije.
Kadijević je rođen 6. siječnja 1933. godine u Šibeniku, u istoj ulici u kojoj je rođen i poznati hrvatski skladatelj i pjesnik Arsen Dedić. Tijekom bogate karijere ostavio je snažan trag u kinematografiji, a posebno je zapamćen kao jedan od začetnika horor žanra na ovim prostorima.
“Leptirica” postala filmski fenomen
U dugometražnom filmu debitirao je 1967. godine ratnom dramom “Praznik”, u kojoj je jednu od uloga ostvario Velimir Bata Živojinović. U ranim godinama karijere bavio se ratnom tematikom, režirajući filmove poput “Pohoda” i “Žarkog”, no najveću prepoznatljivost donio mu je horor.
Televizijski film “Leptirica” iz 1973. godine smatra se prvim jugoslavenskim hororom, ali i jednim od najstrašnijih ostvarenja tog razdoblja. Kadijević je u njemu spojio elemente vampirskog i folklornog horora, stvarajući priču koja je i danas ostala zapamćena među ljubiteljima žanra.
Film je nastao u vrijeme kada su se u svijetu pojavljivali značajni horori poput britanskog klasika “Čovjek od pruća”, a Kadijević je domaću kinematografiju približio tadašnjim svjetskim trendovima.
Redatelj koji je spajao film i likovnu umjetnost
Po struci povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, Kadijević je u svojim djelima posebnu pažnju posvećivao vizualnom izrazu i atmosferi. Osim “Leptirice”, u hororskom žanru režirao je i filmove “Djevičanska svirka”, “Zakletva” i “Sveto mjesto”, koje mnogi smatraju njegovim najuspjelijim hororom.
U “Leptirici” je kroz priču o vampirici, koju je utjelovila Mirjana Nikolić, preokrenuo tradicionalne prikaze seoske idile i unio elemente koji su se mogli povezati i sa suvremenim društvenim temama.
Bogata karijera i međunarodna priznanja
Kadijević se tijekom karijere nije bavio samo hororom. Režirao je i drame poput “Čovjek koji je pojeo vuka” i “Karađorđeva smrt”, u kojima je glavne uloge ostvario Aleksandar Berček.
Veliki uspjeh ostvario je i na televiziji kao redatelj serije “Vuk Karadžić”, koja je u Rimu osvojila Grand prix za najbolju europsku seriju. Seriju je UNESCO kasnije uvrstio u kulturno dobro.
Odlaskom Đorđa Kadijevića kinematografija regije ostala je bez autora koji je svojim stvaralaštvom obilježio jednu eru i dokazao da i domaća produkcija može stvoriti djela koja ostaju u kolektivnom sjećanju generacija.
