Dovoljno je otvoriti Instagram, TikTok ili pogledati reklame da vidimo isto – tijelo prodaje pažnju.
Seksualnost više nije samo privatna stvar ili dio intime, već alat vidljivosti, marketinga i društvenog statusa. Od estrade i reklama do društvenih mreža, provokativnost donosi klikove, lajkove i zaradu.
“Mislim da živimo u hiperseksualiziranom društvu, to je definitivno, jer samo razumijevanje društva u kojem živimo, društvenog uređenja, koje je kapitalističko, nalaže da se sve stvari pa onda i seksualnost doživljava kao nekakva roba, kao valuta.
Svjedoci smo da seksualnost prodaje sve, od igle do lokomotive, od donjeg veša do automobilskih guma i to vidimo kroz medije. I na taj način seks i ono što je seksualnost, što je intimnost poprima neke drugačije značajke i drugačije obilježja”, kaže terapeutkinja Sanja Tatalović.
Može li talent bez provokacije?
Hiperseksualizacija je posebno vidljiva na društvenim mrežama, gdje izgled često vrijedi više od sadržaja, a algoritmi nagrađuju provokativnost.
“Ja se volim obući, da se osjećam dobro, da budem ženstvena, da budem nekako okougodna, ali nekako baš jako privlačenje pažnje, to je nekakav možda kontraefekt po meni. Što se tiče javnog života, nisam se sad oblačila nešto posebno atraktivno da bi privukla pozornost, ali nekad sam se odlučila obući atraktivno jer sam se ja tako bolje osjećala”, kaže voditeljica i liječnica Petra Meštrić.
Glazbenica Alka Vuica smatra kako se granice sve više pomiču i da se pažnja danas često pokušava privući izgledom, umjesto sadržajem: “Ako imaš dobru pjesmu, možeš izgledati otkačeno i drugačije, a ne hodati u gaćama i grudnjaku. Ne volim što danas pjevačice nastupaju u donjem vešu. Mislim da seksi stil nije isto što i potpuno otkrivanje tijela”.
Porno estetika ušla u svakodnevicu
Pornografski sadržaj danas je dostupan jednim klikom, a stručnjaci upozoravaju kako takva izloženost može promijeniti način na koji ljudi doživljavaju privlačnost, odnose i bliskost.
“Zato što živimo u kapitalizmu, porno industrija je vodeća grana industrije, opravdana je kapitalom, sve što donosi zaradu, mi smo tako naučili da moramo tome pljeskati.
Porno estetika je ušla preko estrade u našu estetiku, svakodnevnu estetiku, tako da mi nastojimo oponašati nekakve uzore koje nam određuju influenceri koji su sada nekakve zvijezde”, objašnjava terapeutkinja.
Poseban problem vidi u tome što se virtualni sadržaj počinje zamjenjivati za stvarne odnose: “Užasna posljedica pornografije je da ljudi postaju manje funkcionalni u odnosima”.
“Mislim da je seksipil nešto sasvim drugo nego otkriti svoje tijelo, pogotovo kada si u nekim godinama, mislim da neke pjevačice i pretjeruju, jer ipak mislim da treba imati neko dostojanstvo u svemu”, komentira Vuica.
Više izbora, više praznine
Paradoks modernog društva je da seksualni sadržaji nikada nisu bili dostupniji, a istovremeno raste osjećaj usamljenosti i gubitka bliskosti.
“Puno nam se ljudi nudi i onda puno ljudi biramo, ali puno puta i pogriješimo”, kaže Tatalović te nadodaje da kod takvih odnosa brzo dolazi do zasićenja i osjećaja praznine.
“Nikad nisam dobila nijednu nemoralnu ponudu na temelju svog izgleda, vjerovali ne, iako sam bila Miss Universe Hrvatske. Treba se nositi u skladu sa svojim tijelom, godinama, nekakvim osjećajima i to. A sad izazivanje pažnje s nekom odjećom, ja nemam tu potrebu”, objasnila je poduzetnica Ivana Delač.
Nikad više seksualnog sadržaja i nikad više usamljenih ljudi. U svijetu koji stalno traži savršen izgled i savršenu privlačnost, sve teže je pronaći ono najjednostavnije – iskrenu bliskost.
Cijeli prilog pogledajte u videu:
