Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) proslavilo je svoj veliki 80. rođendan na najbolji mogući način povijesnim, rekordnim financijskim rezultatima koji dokazuju da je domaća glazbena industrija u neviđenom naletu. Stručna služba ZAMP danas je na konferenciji za medije u Zagrebu predstavila godišnje izvješće za 2025. godinu, a brojke su zapanjujuće: za domaće i svjetske autore prikupljeno je nevjerojatnih 32.716.208,49 eura!
To je brutalan skok od čak 4 milijuna eura (odnosno 13 %) u odnosu na godinu prije, što znači da će više od 15 tisuća domaćih i čak 150 tisuća inozemnih kreativaca podijeliti najveći financijski kolač u povijesti udruge. Kako je slikovito objasnio predsjednik HDS-a i jedan od naših top autora već niz godina, Miro Buljan: „Glazba nas nadahnjuje i povezuje, ali da bi autori mogli živjeti od svog rada, potreban je sustav koji štiti njihova prava.”
Koncertno ludilo: Svaki dan u Hrvatskoj se održi čak 128 fešti!
Glavni motor ovog povijesnog rasta je, bez premca, povratak publike živim nastupima. Čak 77,2 % svih prihoda ZAMP-a dolazi iz segmenta javnog priopćavanja, a unutar toga apsolutni kralj su koncerti i zabavne priredbe. Hrvatska je u 2025. proživjela pravu koncertnu renesansu evidentirano je i obrađeno čak 46.915 glazbenih događanja, što je rast od 11,66 % i znači da se u zemlji svakoga dana održavalo prosječno 128,5 zabava! Lavovski dio kolača odnijele su zabavne priredbe (preko 32 tisuće), dok su koncerti zabavne glazbe doživjeli eksploziju od 19,25 %. Svakoga dana u Hrvatskoj se održavao prosječno 31 zabavni koncert pod vedrim nebom ili u dvoranama. No, nisu profitirali samo estradnjaci – održan je i 2.931 koncert ozbiljne glazbe (oko 8 dnevno), čiju je vitalnost na pressici potvrdila i mlada violončelistica Hana Rabadan, dobitnica Nagrade Papandopulo.
Digitalna revolucija i Runjićev poučak
Uz koncerte, drugi ključni stup zarade postale su digitalne platforme. Spotify, Apple Music, Deezer, ali i YouTube, TikTok i Instagram danas čine stabilnih 15 posto ukupnih prihoda od autorskih prava. Upravo ta digitalna transformacija objašnjava dramatične promjene na listama najuspješnijih.
Kada se gledaju tradicionalni izvori (radio, TV, koncerti), tron čvrsto drže provjereni teškaši: Husein Hasanefendić Hus, Jasenko Houra, Nenad Belan, Nenad Ninčević, Miro Buljan, Tonči Huljić, Vjekoslava Huljić, Zlatan Stipišić Gibonni, Marko Perković Thompson i Ivo Jagnjić.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Međutim, na streaming ljestvicama priča ide u potpuno drugom smjeru. Tamo dominiraju ikone modernog, klupskog i trap zvuka poput Grše (Grgo Šipek), Hiljsona Mandele (Ivan Hilje), Borisa Đurđevića i producenta Lockrooma (Mihovil Šoštarić).
Najveći fenomen digitalnog doba svakako je pokojni velikan Zdenko Runjić – njegove bezvremenske melodije ostvaruju brutalne prihode na platformama koje nisu ni postojale u vrijeme kada ih je skladao, čime je još jednom dokazao da je bezvremenski genijalac.
Zanimljivo je da se samo pet imena uspjelo plasirati na obje liste (tradicionalnu i digitalnu): Ivo Jagnjić, Thompson, bračni par Huljić i Gibonni.
U okršaju hitova: Hiljson i Miach pokorili radio, Thompson drži internet
Izvješće donosi i jasan uvid u to što se najviše slušalo u protekloj godini. Na internetu je apsolutni vladar bio Marko Perković Thompson s Hrvatskim ružama i domoljubnim megahitom “Ako ne znaš šta je bilo”. Thompson je unutar top 10 najstreamanijih ugurao čak još tri pjesme (“Ravnoteža”, “Oluja” i “Neću izdat ja”), dok mu za vratom opasno puše Grše s klupskim bangerima “Forza”, “Fantazija” i “Abu Dhabi”.
Ipak, u radijskom i televizijskom eteru situacija je obrnuta. Radijski urednici najviše su rotirali senzualni hit “Anđeo” u izvedbi Hiljsona Mandele i Miach (iza koje autorski stoje Ivan Hilje, Mia Čičak i Mihovil Šoštarić). Uz njih, radijski eter obilježili su i Martin Kosovec s pjesmom “Ti si bila moje sunce”, neprežaljeni Massimo s “Mali krug velikih ljudi”, Petar Grašo (“Šta bi ja bez tebe”) te vječni electro-pop klasik grupe Denis & Denis “Ja sam lažljiva”.
Hrvatska glazbena scena buja iz dana u dan, što potvrđuje i podatak da je ZAMP-u u protekloj godini punomoć dalo čak 648 novih članova, a prijavljeno je nevjerojatnih 13.988 novih autorskih djela. U vremenima kada umjetna inteligencija i digitalizacija opasno mijenjaju pravila igre, ovi rekordi pokazuju da publika više nego ikad traži i cijeni živu, kvalitetnu domaću riječ i autorsku glazbu.
