Prizor koji je nekada bio svakodnevica, a danas predstavlja pravi praznik za oči i znanost, ponovno je zabilježen u hrvatskom akvatoriju! Sredozemna medvjedica, u narodu poznatija i kao „morska čovječica”, nedavno je uočena kod Bibinja u zadarskom arhipelagu. Ova vijest neizmjerno je razveselila mještane, ali i znanstvenike sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, jer njezin dolazak dokazuje da u našem moru još uvijek postoje dobri uvjeti za život ove fascinantne vrste.

Ima li u Jadranu dovoljno hrane za njezin trajni povratak?
Kako za Večernji list objašnjavaju stručnjaci splitskog Instituta, da bi se neka vrsta trajno vratila na neko područje, nije dovoljno samo da povremeno doplovi. Za stanovanje joj je prijeko potrebna raznolika hrana i mir.
Znanstvenici su u najnovijem radu objavljenom u časopisu Frontiers in Marine Science analizirali dugoročne trendove 12 vrsta kojima se medvjedica najčešće hrani. Rezultati su izrazito optimistični:
-
Četiri vrste plijena bilježe pozitivan trend rasta u Jadranu.
-
Većina ostalih vrsta ima stabilnu populaciju.
-
Iako je primijećen manji pad dostupnosti hobotnice u nekim dijelovima priobalja, opći je zaključak da u istočnom Jadranu ima više nego dovoljno hrane za njezin opstanak.
Jedan od najugroženijih sisavaca na planeti
Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) nalazi se na samom rubu izumiranja. Procjenjuje se da na cijelom svijetu živi svega oko 600 jedinki, podijeljenih u tri izolirane skupine. Odrasle jedinke najčešće dosežu duljinu između 2,1 i 2,7 metara te teže od 240 do 300 kilograma, dok krupni mužjaci mogu imati i impresivnih 400 kilograma. Prepoznatljive su po kratkoj dlaci, debelom sloju potkožnog sala te tamnijim nijansama krzna.
Strogo je zaštićena: Kazne za uznemiravanje su rigorozne
U Hrvatskoj se sredozemna medvjedica smatra regionalno izumrlom jer nemamo potvrđenu stalnu populaciju koja se ovdje razmnožava, no od početka 2000-ih povremeno nas iznenadi svojim posjetom. Viđana je kod Silbe, uz obale Istre, Kvarnera i Pašmana, a sada i kod Bibinja. Iz Instituta napominju da je vrsta u Hrvatskoj strogo zaštićena zakonom još od 1935. godine. Zabranjeno je svako namjerno hvatanje, ozljeđivanje, proganjanje ili uznemiravanje ove plemenite životinje, kao i prilaženje skrovitim špiljama i žalovima na kojima se odmara. Primijetite li je u moru, uživajte u prizoru iz daljine i prepustite joj njezin mirni kutak Jadrana!