U životu svakoga od nas postoje trenuci kada borba s depresijom, tjeskobom ili mentalnim blokadama stvara osjećaj kao da smo zapeli u dubokoj jami iz koje nema izlaza. To je posebno izraženo ako ste nedavno proživjeli traumu ili veliku životnu promjenu zbog koje vam mozak doslovno ne prestaje “mljeti” od panike i brige.
- 1. Prihvaćaju da im je potrebna pomoć
- 2. Govore nekom kome vjeruju što se zapravo događa
- 3. Sretni ljudi dopuštaju si osjetiti vlastite emocije
- 4. Precizno definiraju što im je potrebno za iscjeljenje
- 5. Sretni ljudi stvaraju vlastiti plan
- 6. Izbacuju osjećaje na zdrav način
- 7. Sretni ljudi uvijek prvo stavljaju masku s kisikom prvo na sebe
Čak i ako patite od takozvane visokofunkcionalne depresije ili anksioznosti pa mislite da sve držite pod kontrolom, znakovi da se situacija pogoršava vjerojatno su vam ravno ispred nosa. Postoje različite vrste trauma i reakcija na depresiju, no kada vas preplave teški osjećaji, često je najteže potražiti pomoć, ponajviše zbog stigme koja još uvijek prati mentalno zdravlje.
Možda se bojite da vam nitko neće moći pomoći ili da vam ljudi jednostavno neće vjerovati. Možda mislite da vaša trauma nije “dovoljno velika” da biste zbog nje dizali uzbunu. No, svatko ima svoj okidač: raspad braka, zastrašujuće zdravstvene vijesti… Kada se dogodi nešto toliko golemo, jednostavno ne znate kako se nositi s valom tjeskobe koji uslijedi onda kada ga najmanje očekujete.
U tim trenucima niste sigurni hoćete li uopće preživjeti taj životni potres. Sve se čini prevelikim. Sretni ljudi čine ovih 7 stvari kada im mozak ne prestaje “mljeti” od tjeskobe:
1. Prihvaćaju da im je potrebna pomoć
S kakvom se traumom ili anksioznošću trenutačno borite? Kako to utječe na vašu svakodnevicu i sreću? Vjerojatno sebe vidite kao sposobnu i normalnu osobu, pa prihvaćanje činjenice da prolazite kroz nešto iznimno teško može biti itekako bolno. Prva reakcija je gotovo uvijek poricanje. “Ovo se ne događa, nije to tako strašno. Samo ću pogledati još jednu seriju / otrčati još koji kilometar / raditi jače.”
Poricanje vam može kupiti malo vremena, ali dugoročno je to katastrofalna strategija. Ono što odbijate prihvatiti s vremenom će vas dotući. Možete upasti u začarani krug izbjegavanja koji ozbiljno šteti vašem zdravlju i egzistenciji, kažnjavajući sami sebe jer ne ispunjavate vlastita visoka očekivanja. Potrebna je golema hrabrost za priznati da niste dobro u nečem tako temeljnom, bilo da je riječ o roditeljstvu, vezi ili poslu.
Ono što pomaže u borbi protiv poricanja jest spremnost na razgovor. Umjesto da dopustite strahu, depresiji, zbunjenosti i boli da vam divljaju po glavi, izbacite ih u kontroliranim dozama osobi od povjerenja. Dijeljenje makar i dijelića vaše istine smanjuje pritisak i omogućuje vam da situaciju pogledate ravno u oči.
2. Govore nekom kome vjeruju što se zapravo događa
Trošite golemu količinu energije kako biste pred drugima izgledali “sređeno” i čitavo. Kada odlučite podijeliti svoje pravo stanje s nekim, riskirate osudu. No, to je rizik koji jednostavno morate preuzeti kako biste krenuli naprijed. Zapamtite, vi ste prema sebi ionako puno stroži nego što će itko drugi ikada biti.
Još od Sigmunda Freuda, koji je utemeljio psihoterapiju kroz razgovor kao mehanizam iscjeljenja, psiholozi naglašavaju da nas upravo sigurna, puna poštovanja i povjerljiva veza između klijenta i terapeuta potiče na zdrave promjene. Zapravo, kvaliteta tog odnosa toliko je presudna da istraživanja sugeriraju kako je često važnija od bilo kojeg drugog aspekta terapije.
Pažljivo odaberite kome ćete se povjeriti; neka to bude netko empatičan i diskretan. Ispričajte toj osobi što se događa, ali i kako se zbog toga osjećate. Oba su segmenta ključna, jer je velik dio poricanja zapravo bježanje od osjećaja srama.
3. Sretni ljudi dopuštaju si osjetiti vlastite emocije
Jednom kada prihvatite situaciju u kojoj se nalazite, morate zastati i dopustiti si da osjetite sve što izlazi na površinu. Ako osjećate sram ili duboko uvjerenje da s vama nešto temeljno nije u redu, napadnite taj osjećaj riječima. Aktivno se podsjetite na sve situacije u kojima ste bili uspješni i dobro, bez obzira na to jesu li te pobjede bile male ili velike.
Promijenite perspektivu i tjeskobu ili traumu promatrajte kao prolaznu točku u vremenu koju jednostavno morate preživjeti, a ne kao trajno stanje. Ponovite si: “Mogu proći kroz ovo. Preživjet ću ovo.”
Imenovanje vlastite anksioznosti prvi je korak u oduzimanju njezine moći nad vama. Dinamika srama često drži vaše najdublje strahove skrivenima od očiju javnosti, no vašem načinu razmišljanja potreban je svjež pogled sa strane. Gotovo svaki pacijent u psihoterapijskoj praksi treba novu, uključiviju i točniju priču o samome sebi.
4. Precizno definiraju što im je potrebno za iscjeljenje
Ako vam je tjeskoba potpuno blokirala mozak, sjednite i razmislite što vam točno treba. Trebate li informacije, financijsku pomoć ili nešto treće? Treba li vam samo zagrljaj? Netko tko će prošetati s vama? Netko tko će vam pričuvati djecu kako biste odspavali ili nakratko izašli iz kuće? Možda novi prostor za život?
Najprije razmišljajte kratkoročno. Što vam treba danas i ovog tjedna? Tek nakon toga pogledajte malo dalje u budućnost nekoliko tjedana ili mjeseci unaprijed. Što će vam tada trebati?
Kada složite popis, napravite plan kako ćete pristupiti ljudima i tražiti pomoć. Znam, traženje pomoći može biti iznimno nelagodno i teško. No, mogli biste se ugodno iznenaditi kada vidite koliko su ljudi spremni uskočiti jednom kada saznaju što proživljavate. Kada otvoreno kažete kako stvari stoje, podrška često počne stizati i bez da je izričito tražite. Ljudi se osjećaju dobro kada pomažu drugima, a to uključuje i pomoć vama.
5. Sretni ljudi stvaraju vlastiti plan
Složite kratkoročni plan akcije. Što ćete učiniti danas? Što sutra? Zapišite to na papir. U trenucima teške anksioznosti, konkretan popis zadataka može djelovati nevjerojatno umirujuće i vratiti vas u stvarnost.
Što je ono što možete učiniti svaki dan, a što će vam pomoći da osjetite čvrsto tlo pod nogama? Je li to šetnja? Gledanje omiljene serije? Igra s psom? Pisanje dnevnika? Neka vam te aktivnosti budu apsolutni prioritet kako biste suzbili nalete depresije i tjeskobe. Psihoterapijska struka odavno je potvrdila da je briga o sebi iznimno učinkovita klinička intervencija. Aktivnosti poput meditacije, dubokog disanja i tehnika opuštanja provjereno smanjuju stres, ublažavaju simptome anksioznosti, podižu samopouzdanje i poboljšavaju cjelokupno mentalno zdravlje.
6. Izbacuju osjećaje na zdrav način
Nema sumnje da u teškim trenucima trebate pokazati snagu. Morate raditi planove i poduzimati konkretne korake. No, isto tako postoji silna potreba da te osjećaje istinski proživite i izbacite iz sebe plačite, vičite, bacajte stvari (na neko sigurno mjesto gdje nikoga nećete ozlijediti), sklupčajte se u loptu pokraj svoje mačke i sakrijte se od svijeta. Jedino što nikako ne biste trebali raditi jest odlazak na društvene mreže kako biste tamo bijesno tipkali i rješavali frustracije, to nije pametan ispušni ventil i može samo pogoršati vašu depresiju.
7. Sretni ljudi uvijek prvo stavljaju masku s kisikom prvo na sebe
Do sada je fokus bio isključivo na vama. Ako imate djecu, još je važnije da se prvo vi dovedete u red. Pred njima pokušajte izgledati što smirenije i samouvjerenije. Djeca itekako osjećaju nesigurnost u zraku i potrebno im je svako ohrabrenje koje im u tom trenutku možete pružiti, a ne možete im dati stabilnost ako je sami nemate.
Sve ovo možda zvuči iznimno teško, i doista jest. No, dvije stvari čine ovaj trud vrijednim. Prvo, to će vas izvući iz tog mračnog i zastrašujućeg mjesta, što je vaš primarni cilj. Drugo, kroz ovaj proces izgradit ćete unutarnju snagu i otpornost (rezilijentnost) koja će ostati dio vas do kraja života.
Uzmite slobodan dan na poslu ako je potrebno, opustite se i odmarajte. Maknite se od pametnih telefona i gadgeta jer će vas oni samo tjerati da podsvjesno razmišljate o obvezama. Dan posvećen isključivo brizi o sebi može značajno smanjiti stres i popraviti raspoloženje, a ujedno djeluje i kao sjajna preventiva protiv dubljih problema s mentalnim zdravljem.
Za sve buduće izazove koje život donese, imat ćete dublje samopouzdanje, bolje obrambene mehanizme za borbu protiv anksioznosti i depresije, a bit ćete puno sposobniji pomoći i drugima oko sebe. A to je, na kraju dana, neprocjenjivo blago.
