Prije točno 42 godine, 26. listopada 1984., u američkim je kinima tiho i bez velikih očekivanja premijerno prikazan film koji će u potpunosti izmijeniti granice znanstvene fantastike i akcijskog žanra. Riječ je, naravno, o legendarnom “Terminatoru” (The Terminator), ostvarenju koje je od skromnog nezavisnog projekta izraslo u globalni fenomen i temelj višemilijardne franšize.
Priča o nastanku ove filmske ikone danas zvuči gotovo nestvarno ugovor za jedan dolar, krvavi rad na noćnim ulicama Los Angelesa i bodibilder koji je s nekoliko rečenica postao najveća holivudska zvijezda.
Groznica u Rimu i ugovor od jednog dolara
Apsolutno sve započelo je tri godine ranije u jednoj jeftinoj rimskoj hotelskoj sobi. Znojeći se pod visokom temperaturama, u to vrijeme praktički nepoznati redatelj James Cameron usnio je zastrašujuću noćnu moru, metalni skelet koji neumoljivo izlazi iz plamena s uništenim ljudskim licem. Ispostavilo se da je ta grozničava vizija bila prekretnica u njegovu životu. Čim se vratio u SAD, Cameron je seo za pisaći stroj i s producenticom Gale Anne Hurd razradio scenarij.
Kako bi bio siguran da mu holivudski studiji neće oteti projekt iz ruku, napravio je potez o kojem se i danas predaje na filmskim akademijama prodao je prava na scenarij producentici za samo 1 američki dolar, uz strogi i nepregovarački uvjet da on mora sjediti u redateljskoj stolici. Rizik se isplatio. Projekt je preuzela kuća Hemdale Film Corporation, dok se distribucije prihvatio Orion Pictures. Ipak, proračun je bio mikroskopski za holivudske standarde, skromnih 6,4 milijuna dolara.
Kako je Arnie postao strogi kiborg, a ne spasitelj čovječanstva?
Ono što je uslijedilo na snimanju u ožujku 1984. po noćnim ulicama Los Angelesa ušlo je u legendu. Cameron je tražio mračnu, vizualno prljavu atmosferu, no ključna zagonetka bila je tko će utjeloviti neumoljivog strojnog ubojicu poslanog iz budućnosti. Prvotna ideja bila je da Lance Henriksen (koji je na kraju utjelovio detektiva Vukovicha) igra ulogu Terminatora, dok je dobitnik nagrade Mister Universe, Arnold Schwarzenegger, bio razmatran za ulogu zaštitnika Kylea Reesea.
No, kada su se Cameron i Schwarzenegger našli na ručku, redatelj je shvatio da pred sobom ima savršenog zlikovca. Arniejeva impozantna građa, hladan i krut hod te specifičan, takoreći robotski naglasak, bili su pun pogodak. Uloga hrabrog vojnika Kylea Reesea pripala je Michaelu Biehnu, dok je Linda Hamilton briljirala kao obična konobarica Sarah Connor, žena čije će dijete u budućnosti spasiti ljudski rod.
Kako novca za skupocjene računalne efekte nije bilo, u pomoć je uskočio genijalni majstor maske i rekvizita Stan Winston. Kombinacijom šminke, animatronike i ručno izrađenih endoskeleta stvorio je efekte koji i danas, desetljećima kasnije, izgledaju nevjerojatno uvjerljivo i sirovo.
Od propasti u najavi do “I’ll be back” histerije
Zanimljivo je da sami distributeri iz Orion Picturesa uopće nisu vjerovali u film. Bili su uvjereni da je riječ o još jednom u nizu jeftinih akcijskih naslova koji će proći neopaženo, pa su izbjegavali masovnu premijeru i promociju. Međutim, dogodio se najbolji mogući scenarij, usmena predaja publike.
Prvog vikenda film je prikupio skromnih četiri milijuna dolara, no kako su gledatelji izlazili iz kvoruma oduševljeni, kino dvorane postale su prepune. Film je na kraju zaradio više od 78 milijuna dolara diljem svijeta, a rečenica “I’ll be back” postala je trajno utkana u pop-kulturu.
View this post on Instagram
Kritičari su ostali bez teksta. Ugledni magazin Time proglasio ga je jedinstvenim “tehno-noirom s dušom”, a Variety ga je opisao kao “plamteći strip pun virtuoznog zanata”. Film je nagrađen i prestižnom nagradom Saturn za najbolji SF film godine, otvarajući put kultnom nastavku Terminator 2: Judgment Day iz 1991. godine.
Poruka koja je u doba umjetne inteligencije aktualnija nego ikada
Iz ovog jednog izuma izraslo je čitavo carstvo: šest dugometražnih filmova, hvaljena televizijska serija Terminator: The Sarah Connor Chronicles, te bezbroj videoigara i stripova koji su do danas inkasirali više od 3 milijarde dolara. Ipak, ono što je najfascinantnije jest sama središnja tema. Priča o Skynetu, umjetnoj inteligenciji koja postaje svjesna sebe i odlučuje uništiti čovječanstvo davne 1984. izgledala je kao čisti SF. Danas, u eri nekontroliranog razvoja AI tehnologije i pametnih sustava, Cameronova vizija rođena iz jedne rimske noćne more zvuči manje kao mašta, a puno više kao vizionarsko upozorenje.
