Dok se europske metropole i građani diljem kontinenta glasno bore s drastičnim poskupljenjima, inflacijskim udarima i sve težim uvjetima školovanja, hrvatsko društvo i dalje u tišini pretvara da se kriza ne događa. No, iza zatvorenih vrata naših učionica krije se poražavajuća i zabrinjavajuća realnost. Najnovije obimno istraživanje o dobrobiti djece, provedeno za potrebe Grada Zagreba, razotkrilo je duboku socioekonomsku provaliju među učenicima.
Šokantni podaci pokazuju da više od 40 posto zagrebačkih srednjoškolaca redovito nastavu prati gladno, dok tisuće obitelji u tišini spaja kraj s krajem, nemajući novca za osnovne potrebe svoje djece, od toplog obroka i bilježnica do dioptrijskih naočala ili ortodontskog aparatića.
Alarmi u učionicama: Gotovo polovica učenika trpi glad tijekom nastave
Istraživanje pod nazivom “Dobrobit i potrebe djece školske dobi u gradu Zagrebu”, koje su izradile profesorice s Pravnog fakulteta, provedeno je na uzorku od gotovo 3800 učenika te na desecima dubinskih razgovora s roditeljima i djecom iz materijalno ugroženih obitelji. Rezultati su ponudili sliku sustavnog zanemarivanja o kojem se predugo šutjelo.
Čak 42,8 posto srednjoškolaca izjavilo je da je u školi gladno često ili doslovno svaki dan! Budući da u srednjim školama ne postoji sustavno organizirana prehrana, tek nešto više od 60 posto učenika uspijeva pojesti išta tijekom boravka na nastavi. Ostatak je prepušten sam sebi ili financijskim mogućnostima svojih roditelja, zbog čega je uspostavljen široki konsenzus o hitnoj potrebi uvođenja besplatnog školskog obroka.
Siromaštvo koje se gura pod tepih: Stigma i “skriveni” troškovi
Iako je opća slika na prvi pogled stabilna, podaci razotkrivaju da je otprilike svako trinaesto dijete u metropoli izloženo izravnim posljedicama siromaštva. Prehrambena nesigurnost pogađa oko 6,5 posto učenika, a materijalni status obitelji izravno diktira njihove obrazovne domete i zdravstveno stanje.
Posebno su poražavajući primjeri stigmatizacije u školskim klupama. Dijelu djece slabijeg imovinskog stanja roditelji ne mogu priuštiti osnovni školski pribor ili računalo, zbog čega nerijetko dobivaju negativne ocjene ili trpe pritisak okoline. Nadalje, novčanu pomoć prima manje od šest posto obitelji, dok je gradskim stipendijama obuhvaćen tek promil onih kojima je podrška najpotrebnija.
„Učenici slabijeg imovinskog statusa rjeđe idu na izvanškolske aktivnosti, češće obolijevaju, a njihovi roditelji ne mogu im priuštiti specijalističke preglede, zubni aparatić ili psihološku pomoć kada im je najpotrebnija“, upozoravaju autorice istraživanja.
Eksplozija anksioznosti i tiha izolacija
Materijalna deprivacija ne ostavlja samo prazne trbuhe, već i duboke ožiljke na mentalnom zdravlju mladih. Istraživanje je otkrilo da je opće mentalno stanje zagrebačkih učenika tek “umjereno dobro”. Čak 45 posto svih učenika u proteklom se mjesecu konstantno osjećalo iznimno nervozno, dok ih je više od petine prožeto tjeskobom i osjećajem beznađa.
Kod djece iz siromašnijih obitelji ti su brojevi zastrašujući: više od 68 posto njih navodi kroničnu nervozu, dok se 45 posto bori s dugotrajnom tugom. Mnogi od njih naviknuli su se odricati izlazaka, rođendana i izleta, lažno tvrdeći da im to “ne treba” kako bi zaštitili svoje roditelje od dodatnog stresa i troškova.
Hitne preporuke: Stiže li prvi plan za borbu protiv dječjeg siromaštva?
Na temelju ovih rezultata, stručnjaci su Gradu Zagrebu uputili 15 urgentnih preporuka, među kojima se kao ključna ističe hitna uspostava organizirane školske prehrane za srednjoškolce, s mogućim modelom centralne kuhinje. Gradnska uprava najavila je da će ove nalaze iskoristiti za izradu prvog Akcijskog plana za borbu protiv dječjeg siromaštva od 2027. do 2030. godine.
Pitanje je samo – koliko generacija do tada mora odrastati u tišini, skrivajući glad pod školskim klupama?
