Hrvatska planira uložiti čak 932,1 milijun eura u razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine. Vlada je predstavila Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije, kojim se želi potaknuti domaće inovacije, unaprijediti javne usluge i osposobiti građane za korištenje novih tehnologija.
Plan je na konferenciji za medije predstavio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, a uz dugoročne ciljeve predstavljen je i akcijski plan za razdoblje do 2028. godine, za koji je predviđeno 382,1 milijun eura.
Tisuće građana, nastavnika i službenika proći će edukaciju
Jedan od ključnih ciljeva plana jest povećati znanje i vještine potrebne za korištenje umjetne inteligencije. Do 2028. godine planirano je osposobljavanje 7000 građana za pismenost u području umjetne inteligencije, 10.000 nastavnika za razvoj povezanih kompetencija te 5000 javnih službenika.
Plan predviđa i ulaganja u računalnu i podatkovnu infrastrukturu, za što je u prvom akcijskom planu namijenjeno 139 milijuna eura. Posebna pozornost posvetit će se razvoju velikog jezičnog modela za hrvatski jezik, koji bi omogućio stvaranje digitalnih rješenja prilagođenih domaćim korisnicima.
Umjetna inteligencija stiže i u sustav e-Građani
Među planiranim projektima nalazi se i razvoj asistenta u sustavu e-Građani, koji bi građanima mogao olakšati pristup javnim uslugama i informacijama. Umjetna inteligencija trebala bi pronaći primjenu i u pravosuđu, gdje bi mogla pružati podršku radu pravosudnih dužnosnika.
Ukupno su definirane 33 mjere za razdoblje do 2028. godine, a najveći dio sredstava usmjeren je na istraživanje, inovacije i razvoj gospodarstva.
“Temeljna je poruka da čovjek mora biti u središtu razvoja i primjene umjetne inteligencije. Ona mora biti alat koji služi ljudima, unapređuje procese u gospodarstvu i javnom sektoru te otvara nove mogućnosti za građane i poduzetnike”, istaknuo je Habijan.
Plan također naglašava važnost zaštite osobnih podataka, sigurnosti i odgovorne primjene tehnologije. Umjetna inteligencija trebala bi služiti kao pomoć ljudima, a ne kao zamjena za njih u donošenju odluka.
U izradu plana bilo je uključeno 133 stručnjaka
Nacionalni plan izrađen je uz sudjelovanje 133 člana stručne radne skupine iz 55 institucija, a održano je više od 80 sastanaka. U proces su bili uključeni predstavnici javnog sektora, akademske zajednice, gospodarstva, regulatornih tijela i civilnog društva.
Dokument se temelji na četiri glavna cilja: razvoju ljudskih potencijala, unapređenju infrastrukture i dostupnosti podataka, osiguravanju etične i zakonite primjene umjetne inteligencije te poticanju istraživanja i inovacija.
Javno savjetovanje o Nacionalnom planu i pripadajućem akcijskom planu trajat će 30 dana.
Mijenjaju se i pravila ocjenjivanja u pravosuđu
Na istoj konferenciji predstavljena je i nova metodologija ocjenjivanja učinkovitosti rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika. Primjenjivat će se od 2027. godine, a obuhvatit će ocjenjivanje rada za 2026. godinu.
Savjetnici će se vrednovati prema četiri kriterija: djelotvornosti, kvaliteti obavljenih radnji, urednosti rada i iskustvu. Ukupno će moći ostvariti 100 bodova, a rezultati će se iskazivati kroz pet mogućih ocjena, od “izvrstan” do “ne zadovoljava”.
Predstavljene su i izmjene pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika. Njima se uređuje usklađivanje naknada za aktivna dežurstva s pravilima o plaćanju prekovremenog i noćnog rada te rada vikendom i blagdanima, u skladu s relevantnim propisima i presudom Suda Europske unije.
