Iako već godinama slušamo najave o ukidanju sezonskog pomicanja kazaljki u Europskoj uniji, ta je odluka i dalje na čekanju, pa nas i ove jeseni čeka prijelaz na zimsko računanje vremena.
Međutim, nadolazeća promjena sa sobom nosi jedan zanimljiv kalendarski detalj, na zimsko računanje vremena ove godine prelazimo neuobičajeno rano. S obzirom na to da se sat pomiče uvek posljednje nedjelje u listopadu, kazaljke ćemo vraćati u noći sa subote, 24. listopada, na nedjelju, 25. listopada. Posljednji put kada je zimsko vrijeme stiglo ovako rano, na datum 25. listopada, bilo je još 2014. godine.
Sat vremena duljeg sna, ali i znatno raniji sumrak
U noći s 24. na 25. listopada u 3 sata ujutro kazaljke ćemo vratiti jedan sat unatrag, odnosno na 2 sata. To u praksi znači da ćemo te nedjeljne noći spavati sat vremena dulje, no već od nedjeljnog poslijepodneva primijetit ćemo najveću promjenu, sunce će zalaziti znatno ranije, a mrak će padati već u kasnim poslijepodnevnim satima.
Ova će promjena biti najvidljivija svima koji s posla, iz škola ili s fakulteta izlaze poslije 16 sati, jer će ih na izlasku dočekati potpuni mrak. Uz prirodno skraćivanje dana koje traje sve do kraja prosinca, pomicanje sata dodatno naglašava dojam kratkih i mračnih jesenskih dana.
Upliv na organizam i opće zdravlje
Iako se pomicanje sata odnosi na svega 60 minuta, stručnjaci upozoravaju da promjena može uzrokovati blagi blagdanski i biološki šok za organizam. Dijelu ljudi potrebno je i do tjedan dana kako bi prilagodili svoj unutrašnji sat novom ritmu spavanja i buđenja, pri čemu se najčešće javljaju umor, smanjena koncentracija i promjene u raspoloženju.
Dok se u javnosti i dalje vode rasprave o tome treba li zauvijek zadržati ljetno ili zimsko vrijeme, prema važećim uredbama pomicanje kazaljki ostaje na snazi te ćemo identičan postupak, samo u suprotnom smjeru, ponoviti u ožujku sljedeće godine.
