Saudijska Arabija službeno je obustavila isporuke sirove nafte europskim rafinerijama nakon što su napadi dronovima izbacili iz stroja ključni naftovod Istok-Zapad, kojim se zaobilazi krizni Hormuški tjesnac i nafta doprema do luke Yanbu na Crvenom moru. Zbog ovog iznenadnog prekid cjevovoda, od sredine rujna prema Europi nije isplovio niti jedan jedini tanker, gurnuvši najveće europske kupce u bezglavu potragu za zamjenskim sirovinama.
Satellite imagery shows extensive damage to Saudi Arabia’s East-West crude pipeline following Yemeni strikes; repairs are expected to take anywhere from several months to a full year. https://t.co/zgzOOaRKs4
— IRIB (Islamic Republic of Iran Broadcasting) (@iribnews_irib) September 14, 2026
Dok europsko i globalno tržište reagira divljanjem cijena, gdje se na fizičkom tržištu u Europi za barel traži i više od 122 dolara, postavlja se ključno pitanje: Što ovaj energetski šok znači za Hrvatsku?
Zašto neće biti nestašica, ali hoće udarca po novčaniku?
Dobra je vijest da fizikalnih nestašica goriva na domaćim benzinskim crpkama neće biti. Hrvatska se sirovom naftom opskrbljuje morskim putem preko terminala u Omišlju te sustava JANAF-a, primajući pošiljke iz mediteranskih, sjevernoafričkih i američkih izvora. Riječka rafinerija stoga nije izravno ovisna o saudijskoj luci Yanbu na način na koji su to rafinerije u Poljskoj ili Češkoj.
No, cjenovni udarac je neizbježan. Maloprodajne cijene goriva na hrvatskim crpkama obračunavaju se prema mediteranskim kotacijama (CIF Med). Kada fizička nafta u Europi probije granicu od 120 dolara, to se po automatizmu prelijeva na domaći obračunski ciklus. Pritom Vlada ponovno primjenjuje provjereni politički manevar, pritisak na trgovačke marže distributera i prebacivanje krivnje na globalna zbivanja. No, marže čine tek manji dio konačnog iznosa na računu, dok država iz svake natočene litre uzima lavovski dio. Uz fiksne trošarine i opću stopu PDV-a od 25 posto koja se obračunava na već oporezovanu osnovicu, država sustavno naplaćuje porez na porez. Kako cijene sirovine na burzama rastu, tako se državni proračun automatski puni sve većim iznosima po svakoj prodanoj litri, dok teret krize u potpunosti pada na leđa građana.
Dok Europa raspravlja, ostatak svijeta već gori
Ovaj europski naftni šok dio je znatno šireg geopolitičkog kaosa koji opasno podsjeća na veliku energetsku krizu s početka osamdesetih godina prošlog stoljeća. Dok europska administracija tek traži modele odgovora na ekstraprofite naftnih kompanija, dijelovi planeta pod pritiskom skupog goriva i jakog dolara već su se pretvorili u grotlo socijalnih nemira.
Poremećaji u dostavi nafte i plina izazvali su kaos diljem svijeta:
Indonezija: Kilometarski redovi pred benzinskim postajama natjerali su vlasti da ograniče prodaju subvencioniranog goriva na svega tri litre po motociklu.
Bangladeš: Zbog eksplozije cijena LNG-a na spot tržištu, u zemlji dolazi do masovnih redukcija struje i zaustavljanja industrijske proizvodnje.
Egipat i Filipini: Mjesečni računi za uvoz energenata usred slabljenja domaćih valuta doveli su do masovnih štrajkova prijevoznika i uličnih prosvjeda.
Europa: Dizel je u Portugalu prešao granicu od 2,16 eura po litri, u Norveškoj se opasno približava iznosu od 2,60 eura.
Zalihe dizela i avionskog goriva u Europi pale su na 12-godišnji minimum, a cijene dizelskog goriva od početka najnovijih sukoba skočile su za više od 70 posto. Dok se globalna energetska mreža raspada po šavovima, hrvatske vozače već u narednim danima očekuje novčaniku nimalo ugodan susret s novim cjenicima na crpkama.
