Povodom 10. rujna, Svjetskog dana prevencije suicida, Udruga Životna linija i stručni psihološki centri izašli su s najnovijim podacima koji ukazuju na složeno stanje u hrvatskom društvu. Prošle je godine u Hrvatskoj zabilježeno 497 slučajeva suicida, život je oduzelo 407 muškaraca i 90 žena. Posebno zabrinjava činjenica da više od 43 posto svih slučajeva čine osobe starije od 65 godina. Ipak, analizirajući širi vremenski okvir, vidljiv je dugoročni silazni trend. U usporedbi s 2015. godinom, kada je zabilježeno 717 slučajeva, riječ je o padu od oko 31 posto.
Stariji od 65 godina i muškarci najranjivija skupina
Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom prošle godine 215 osoba starijih od 65 godina oduzelo si je život (43,3 % ukupnog broja). Teritorijalno promatrano, prednjači područje PU zagrebačke s 98 evidentiranih slučajeva, dok je na području PU splitsko-dalmatinske zabilježeno 40. Statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) potvrđuje da stopa smrtnosti kontinuirano pada još od 1999. godine. U razdoblju od 2001. do 2025. godine pad iznosi prosječno 2,3 posto godišnje (kod žena 2,83 %, a kod muškaraca 2,28 %). Za usporedbu, krajem 1980-ih i početkom 1990-ih u Hrvatskoj se godišnje bilježilo i preko 1.100 suicida.
Razlikovanje po spolovima i dalje pokazuje veliku disproporciju na štetu muškaraca, a taj se jaz s godinama dodatno produbljuje:
2016. – 2025.: Na jednu ženu dolaze 3,4 muškarca.
2006. – 2015.: Omjer je iznosio 3,1 prema 1.
1985. – 1994.: Omjer je bio 2,5 prema 1.
Regionalne razlike i metode
Vješanje ostaje najčešći način izvršenja kod oba spola. Postotak slučajeva povezanih s vatrenim oružjem, koji je naglo porastao u ratnom i poslijeratnom razdoblju u 2025. godini pao je na 16,8 posto. HZJZ naglašava i izražene regionalne razlike: kontinentalna, odnosno Panonska i Sjeverna Hrvatska, bilježe znatno više stope u odnosu na Grad Zagreb i Jadransku Hrvatsku. Unatoč pozitivnom trendu smanjenja, Hrvatska se i dalje nalazi iznad prosjeka Europske unije. Dobno-standardizirana stopa u Hrvatskoj za 2023. godinu iznosila je 13,2 na 100.000 stanovnika (prosjek EU27 je 10,4). Kod populacije starije od 65 godina razlika je još drastičnija — 29,1 u Hrvatskoj naspram 17,1 u EU.
Negativni pomaci kod mladih i uzroci kriza
Iz Psihološkog centra Carpe Diem skreću pozornost na podatke koji pokazuju da je tijekom 2024. godine došlo do privremenog skoka u pojedinim mlađim dobnim skupinama:
Dob 15 – 19 godina: Porast s 10 na 15 slučajeva.
Dob 20 – 29 godina: Porast s 30 na 41 slučaj.
Iako ti podaci ne narušavaju opći višegodišnji trend pada, upozoravaju na ranjivost mlađe populacije. S druge strane, kod starijih osoba ključni rizični čimbenici ostaju narušeno zdravlje, kronične bolesti, osamljenost, gubitak životnog partnera, siromaštvo i nedostatak obiteljske podrške. Stručnjaci naglašavaju kako suicid nikada nije rezultat samo jednog razloga, već splet kompleksnih faktora od psihičkih smetnji, životnih gubitaka i teških financijskih pritiska, pa do izolacije, ovisnosti i neisceljenih trauma.
Građanska inicijativa na Cvjetnom trgu: Traži se aktivacija broja 116 123
Povodom obilježavanja ovog dana, Udruga Životna linija organizira danas od 16 do 20 sati akciju na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Građani će moći potpisati peticiju upućenu Europskoj komisiji kojom se traži da sve države članice EU u potpunosti osiguraju rad besplatne telefonske linije 116 123. Iako je Europska komisija još 2007. godine namijenila broj 116 123 za pružanje emocionalne pomoći osobama u krizi, usamljenima i onima koji razmišljaju o suicidu, taj broj u Hrvatskoj još uvijek nije pušten u funkciju, za razliku od susjedne Slovenije i brojnih drugih EU zemalja. Ova usluga zamišljena je kao sigurno mjesto koje pozivateljima jamči neposredan ljudski kontakt i razgovor pun razumijevanja, bez ikakvog osuđivanja.
