Nakon zastoja i privremene obustave Nacionalnog programa ranog otkrivanje raka debelog crijeva, od ove jeseni u Hrvatskoj započinje potpuno nova, modernizirana faza testiranja. Riječ je o ključnom koraku u borbi protiv jedne od najučestalijih zloćudnih bolesti, od koje u našoj zemlji godišnje oboli gotovo 4000 ljudi, dok ih nažalost oko 2000 izgubi život. Posebno zabrinjava podatak da ova bolest sve češće pogađa mlađu populaciju, zbog čega je primarni cilj zdravstvenog sustava pojednostavniti proces testiranja, privući veći broj građana i otkriti promjene u najranijoj fazi, kada je postotak izlječenja iznimno visok.
Zbogom kompliciranim karticama: Stiže jednostavniji i precizniji FIT test
Glavna promjena koja će građanima znatno olakšati sudjelovanje jest uvođenje kvantitativnog imunokemijskog testa (FIT). Ovaj suvremeni test u potpunosti zamjenjuje dosadašnji, znatno kompliciraniji gvajakov kartični test (gFOBT) koji se koristio još od 2007. godine.
Novi sustav sa sobom donosi nekoliko ključnih prednosti:
Manji broj uzoraka: Umjesto dosadašnja tri uzastopna uzorka, građani će od sada prikupljati samo dva uzorka stolice.
Jednostavnija primjena: Uzorak se jednostavno uzima štapićem i stavlja u spremnik s tekućinom, bez kompliciranog nanošenja na papirnate kartone.
Bez posebnih dijeta: Za razliku od starog testa, novi FIT test ne zahtijeva nikakve restrikcije u prehrani prije samog uzorkovanja.
Veća osjetljivost: Test je znatno precizniji u rano otkrivanju krvarenja iz potencijalno opasnih adenoma i karcinoma.
Automatizirana analiza u HZJZ-u
Osim izmjene samog testa, mijenja se i logistika. Uzorci se više neće očitavati po pojedinačnim županijskim zavodima, već će se automatizirano analizirati u središnjem laboratoriju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Timovi obiteljske medicine i patronažne sestre izravno će kontaktirati i naručivati na besplatnu kolonoskopiju sve osobe čiji nalaz pokaže prisutnost krvi u stolici.
Cilj je podići odaziv i smanjiti smrtnost
Dosadašnji odaziv građana u Hrvatskoj bio je na iznimno niskih 30-ak posto, što je znatno ispod europskog prosjeka i poželjnih smjernica koje iznose od 60 do 70 posto. Nizak odaziv bio je glavni razlog zbog kojeg dosadašnji program nije uspio ostvariti svoj puni potencijal u smanjenju stope smrtnosti. Zdravstveni stručnjaci uvjereni su da će novi, jednostavniji FIT test i bolja organizacija na terenu potaknuti građane u dobi od 50 do 74 godine da naprave taj mali, ali po život presudan korak za svoje zdravlje.
