Zaboravljate zašto ste ušli u prostoriju, usred rečenice izgubite misao ili vam i najjednostavniji zadatak odjednom djeluje kao ogroman napor? Ako vam se to događa, moguće je da ste iskusili ono što se često naziva “moždana magla” ili “brain fog”.
Iako brain fog nije medicinska dijagnoza, riječ je o izrazu koji opisuje skup kognitivnih simptoma poput poteškoća s koncentracijom, zaboravljivosti i osjećaja mentalne usporenosti. Može se pojaviti zbog brojnih razloga, među kojima su stres i preopterećenost, ali i menopauza, perimenopauza te određena zdravstvena stanja poput dugotrajnog covida i autoimunih bolesti.
Stručnjaci pritom ističu da moždana magla nije znak da ste lijeni ili da se „ne možete nositi sa životom“. Ponekad je jednostavno znak da je vaš mozak umoran i preopterećen.
Evo nekoliko navika koje mogu pomoći.
1. Budite blaži prema sebi
Kada ste pod velikim stresom, pokušaj da istodobno budete maksimalno produktivni može samo dodatno pogoršati osjećaj mentalne iscrpljenosti.
Umjesto da se zbog zaboravljivosti kritizirate, pokušajte usporiti, rasporediti obaveze ili zatražiti pomoć kada vam je potrebna. Ako vas simptomi zabrinjavaju ili traju, preporučuje se razgovarati s liječnikom.
2. Uvedite rutinu
Jedan od načina da rasteretite mozak jest smanjiti broj odluka koje svakodnevno morate donositi.
Pomaže ako imate približno određeno vrijeme za buđenje, obroke, posao ili učenje te odlazak na spavanje. Čak i jednostavne stvari poput pripreme odjeće večer prije ili unaprijed pripremljenog doručka mogu vam osloboditi dio mentalnog prostora.
3. Nemojte preskakati pauze
Ako vam je dan ispunjen sastancima, obavezama, društvenim događanjima i zadacima, lako je završiti u situaciji u kojoj samo prelazite s jedne stvari na drugu.
Kratke pauze od pet do deset minuta mogu pomoći da se mozak “resetira”. Protegnite se, popijte vode, izađite nakratko na zrak ili jednostavno sjednite u tišini prije nego što nastavite dalje.
4. Prestanite sve držati u glavi
Pokušavati zapamtiti svaki termin, obavezu, račun i zadatak može stvoriti dodatno mentalno opterećenje.
Zato koristite kalendar, podsjetnike i alarme. Ponavljajuće obaveze možete unaprijed postaviti tako da vas telefon ili računalo na njih automatski podsjećaju. Cilj je jednostavan – ne morate sve pamtiti ako možete zapisati.
5. “SWANS” metoda za bolji fokus
Uz svakodnevne strategije, liječnik dr. Tharaka preporučuje i jednostavan podsjetnik nazvan SWANS, pri čemu svako slovo predstavlja jednu naviku važnu za zdravlje mozga.
S – Sleep (san)
Kvalitetan san daje mozgu vrijeme za odmor i obradu sjećanja. Preporuka je ciljati na sedam do devet sati sna svake noći.
W – Water (voda)
Čak i blaga dehidracija može utjecati na osjećaj koncentracije. Držite vodu pri ruci i redovito pijte tijekom dana.
A – Activity (aktivnost)
Kretanje potiče cirkulaciju i može pomoći mentalnoj jasnoći. To ne mora biti intenzivan trening – dovoljni mogu biti kratka šetnja, lagano trčanje ili redovito istezanje.
N – Nutrition (prehrana)
Za zdravlje mozga važna je uravnotežena prehrana temeljena na cjelovitim namirnicama. Među nutrijentima važnima za funkciju mozga je i kolin, kojim su bogati primjerice jaja, riba i orašasti plodovi.
S – Stress (stres)
Dugotrajan stres može utjecati na sposobnost koncentracije i jasno razmišljanje. Pronalaženje načina za smanjenje stresa – od vježbi disanja i mindfulnessa do hobija i vremena za odmor – može biti važan dio brige o mentalnom zdravlju.
Povremena zaboravljivost i slabija koncentracija mogu se dogoditi svakome, osobito kada smo umorni ili pod stresom. No ako je osjećaj mentalne magle izražen, učestao ili vas počinje ometati u svakodnevnom životu, nemojte ga jednostavno pripisati užurbanom načinu života. Razgovor s liječnikom može pomoći u otkrivanju mogućeg uzroka.
