Tko je “kriv” za to što je dijete odličan matematičar, brzo pamti strane jezike ili bez problema rješava logičke zadatke? Godinama kruži tvrdnja da inteligenciju uglavnom nasljeđujemo od majke, no znanstvenici upozoravaju da je stvar puno složenija.
Iako genetika ima važnu ulogu, na razvoj inteligencije ne utječu samo geni, nego i okolina u kojoj dijete odrasta, obrazovanje, prehrana, san i svakodnevna komunikacija s roditeljima.
Zašto se uopće spominje inteligencija majke?
Jedan od razloga leži u X kromosomu. Neka istraživanja pokazala su da se određeni geni povezani s razvojem mozga i kognitivnim sposobnostima nalaze upravo na njemu. Budući da žene imaju dva X kromosoma (XX), a muškarci jedan X i jedan Y (XY), pojavila se teorija da bi djeca češće mogla naslijediti takve gene od majke.
Međutim, to ne znači da inteligencija dolazi isključivo od majke niti da očevi imaju zanemarivu ulogu. Današnja genetika pokazuje da na inteligenciju utječe velik broj gena koje dijete nasljeđuje od oba roditelja.
Geni nisu jedini dio priče
Stručnjaci ističu da naslijeđe čini samo dio slagalice. Na razvoj mozga snažno utječu i iskustva iz ranog djetinjstva. Djeca koja odmalena slušaju priče, razgovaraju s roditeljima, istražuju svijet kroz igru i imaju poticajno okruženje često razvijaju bolje jezične, logičke i kognitivne sposobnosti.
Drugim riječima, genetika može dati određene predispozicije, ali način na koji dijete odrasta jednako je važan.
Braća i sestre često su potpuno različiti
Iako imaju iste roditelje, braća i sestre nikada ne nasljeđuju potpuno istu kombinaciju gena. Upravo zato jedno dijete može briljirati u matematici, drugo u jezicima, a treće imati izniman glazbeni talent.
Osim toga, svako dijete odrasta u malo drukčijim okolnostima, od prijatelja i škole do interesa koje razvija tijekom odrastanja.
Što još kaže znanost o inteligenciji?
Ne postoji jedan “gen za inteligenciju”. Znanstvenici smatraju da na naše kognitivne sposobnosti utječu stotine, pa čak i tisuće različitih gena.
San igra veliku ulogu. Tijekom sna mozak obrađuje informacije i učvršćuje sjećanja, zbog čega je kvalitetan odmor važan za učenje i pamćenje.
Čitanje od najranije dobi može pomoći razvoju jezika i razmišljanja, a razgovor s djecom jedan je od najboljih načina za poticanje razvoja mozga.
IQ nije isto što i inteligencija. Testovi inteligencije mjere samo dio naših sposobnosti, dok kreativnost, emocionalna inteligencija, snalažljivost i socijalne vještine ne mogu stati u jedan broj.
Pa tko je onda zaslužan? Najkraći odgovor glasi – oboje.
Majka i otac zajedno prenose genetski materijal koji utječe na razvoj djeteta, dok okruženje u kojem ono odrasta može dodatno oblikovati njegove sposobnosti.
Zato znanstvenici smatraju da pitanje “od koga dijete nasljeđuje inteligenciju” nema jednostavan odgovor, bez obzira na to koliko je privlačan mit da za sve možemo “okriviti” samo jednog roditelja.
