Slavni njujorški Tribeca Festival službeno je ušao u povijest kao prvi veliki, tradicionalni filmski festival koji je u svoj program uvrstio igrani film generiran umjetnom inteligencijom. Riječ je o ostvarenju “Dreams of Violets” iza kojeg stoji produkcijska kuća Fountain 0, a ova velika prekretnica već je pokrenula lavinu rasprava o tome u kojem smjeru ide moderna kinematografija i kako će izgledati ono što autori već sada nazivaju “Hollywood 2.0”. Redatelj filma Ash Koosha, koji je na projektu radio s bratom Pooyom i producentom Tomom Rogersom, priznao je da je i sam bio zatečen odlukom festivalskih selektora da njihov rad uvrste u službeni program uz tradicionalne holivudske formate.
“Bio je to priličan šok za nas. Nismo mislili da će nas prihvatiti ovoliko duboko unutar tradicionalnog, naslijeđenog modela filmske industrije. No, kada se to dogodilo, zapravo je dokazalo našu teoriju: priča je puno važnija od načina na koji je film napravljen. A sam način na koji je stvoren, to je rasprava koja tek predstoji”, izjavio je Koosha nakon premijere.
“Zabluda je da samo stisnete gumb i dobijete gotov film”
Radnja filma „Dreams of Violets“ inspirirana je dramatičnim i nasilnim prosvjedima u Iranu iz siječnja 2026. godine, ali služi i kao spomenik svemu što se u toj zemlji događalo proteklih desetljeća. Priča prati skupinu prosvjednika zarobljenih u jednoj uličici kroz oči malog dječaka koji, svjedočeći brutalnosti, odlučuje poduzeti akciju. Autori naglašavaju kako je tehnologija ovdje poslužila kao jedini mogući alat za prenošenje istine.
“Za nas postoji jasan proces prije same izrade AI filma. Najprije morate imati iskrenu i dobru namjeru da ispričate priču, a ne samo koristiti tehnologiju da biste njome nešto dokazivali. Budući da smo živjeli u Iranu, imamo iskustvo tih događaja iz prve ruke. Prenijeti te scene na platno tradicionalnim produkcijskim sredstvima bilo bi apsolutno nemoguće”, objašnjava redatelj.
Koosha je također želio razbiti rašireni mit o tome kako funkcionira stvaranje ovakvog sadržaja: “Postoji zabluda da je s umjetnom inteligencijom dovoljno samo stisnuti jedan gumb i da ona obavi sve, da vam odjednom isporuči gotov film. Jedini dio koji je u ovom filmu uglavnom prepušten umjetnoj inteligenciji jest generiranje videozapisa, što je ujedno bio i onaj nemogući dio. Osim toga, ja sam morao odraditi dio glasa, posuditi glas likovima, a zatim pomoću AI-ja prilagoditi i promijeniti taj glas kako bi odgovarao pojedinim karakterima.” Tehnologija je u ovom slučaju iskorištena kako bi se stvorili virtualni likovi i tako zaštitili stvarni svjedoci nasilja.
Tehnologija koja štiti ljudske živote i otvara nova radna mjesta
Jedan od ključnih razloga zašto su se autori odlučili za potpuno virtualne i fiktivne likove jest sigurnost stvarnih ljudi. Naime, korištenje AI generiranih lica poslužilo je kao savršen štit za identitete prosvjednika i svjedoka koji bi se, u slučaju pojavljivanja na ekranu, našli u životnoj opasnosti. Ipak, redatelj upozorava da će u budućnosti filmska industrija morati donijeti jasna pravila o licenciranju glasa i izgleda stvarnih glumaca kako bi svi dobili pošten dio profita.
Unatoč strahu koji vlada u filmskim krugovima, braća Koosha umiruju javnost i tvrde da im cilj nije gašenje radnih mjesta, već stvaranje potpuno novih zanimanja na tržištu.
“Važna poruka ovog filma jest da umjetnu inteligenciju zapravo ne bismo trebali koristiti za sve filmove. Tradicionalni način snimanja će se sigurno nastaviti. Mislim da ćemo u budućnosti imati jasnu podjelu na filmove koje je dosad bilo nemoguće financirati i izvesti jer jednostavno niste mogli okupiti toliku ljudsku snagu, pa u tom slučaju posuđujete dio moći od AI-ja. To je za mene paralelna verzija Hollywooda. Mi ne želimo prodavati AI tehnologiju, želimo stvarati poslove, educirati ljude kako upravljati ovim sustavima i omogućiti novoj generaciji kreativaca da se uključi u rad pod nekim potpuno novim uvjetima” , zaključio je autor ovog povijesnog projekta.
