Tradicionalni Šreterov natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ, koji organizira časopis Jezik, ponovno je podignuo golemu prašinu u javnosti, ali ovaj put stvar nije stala samo na uobičajenom podsmijehu struke. Uvrštavanje riječi “inostvor”, koja je u svibnju predstavljena kao finalist s objašnjenjem da označava “transrodnu osobu”, izazvalo je hitnu i oštru reakciju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i Instituta za hrvatski jezik.
Nakon oštrih reakcija LGBT+ udruga poput kolekTIRV-a i CroL-a, Centar za građanske inicijative Poreč uputio je službenu pritužbu Uredu pravobraniteljice. Epilog? Pravobraniteljica Višnja Ljubičić utvrdila je da ova riječ izravno krši Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije te je glavnoj urednici časopisa Sandi Ham i izdavaču (Hrvatskom filološkom društvu) izdala službeno upozorenje, piše Index.
Zašto je riječ “inostvor” toliko problematična?
Stručnjaci i institucije složni su u tome da ova kovanica u sebi nosi opasnu i uvredljivu vrijednosnu poruku koja ranjivu skupinu građana simbolički izbacuje iz ljudske zajednice.
-
“Ino-” označava strano i tuđe: Prvi dio riječi jasno aludira na to da je riječ o nečemu što je strano, drukčije od norme i što ne pripada našem društvu.
-
“Stvor” oduzima ljudski status: Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik, Željko Jozić, upozorava da je ovaj dio riječi još opasniji jer osobu ne definira kao ljudsko biće, nego kao neodređeno živo biće. U hrvatskom jeziku “stvor” se prečesto veže uz imaginarij čudovišta, životinja ili fantastičnih bića.
“Promidžba i normalizacija izraza koji određenu skupinu simbolički prikazuju kao ‘drugu’ ili neljudsku, jezik pretvara u sredstvo društvene stigmatizacije”, oštro je poručila pravobraniteljica Ljubičić, izrazivši duboku zabrinutost što ovakav diskurs stiže upravo iz akademske zajednice.
Odgovorni ne vide ništa sporno
Iako je pravobraniteljica izdala preporuku da se ubuduće u natječaj uvrste antidiskriminacijske odredbe te da se slučaj preda etičkom povjerenstvu, odgovorne osobe iz časopisa Jezik prihvatile su tek manji dio prigovora. Prema riječima pravobraniteljice, oni i dalje ustraju na stavu da u spornoj riječi “ne vide negativne konotacije”.
Šreterov natječaj već godinama balansira između simpatičnih novotvorenica i jezičnih eksperimenata koji uglavnom nikada ne zažive u stvarnom govoru. No, struka i javnost ovaj su put poslali jasnu poruku: postoji debela granica između neuspjele i nespretne riječi i one koja izravno vrijeđa, omalovažava i dehumanizira ljude, a “inostvor” je tu granicu bez ikakve sumnje prešao.
