Dok se kruzer MV Hondius približava Kanarskim otocima, gdje bi trebao stići do vikenda, liječnici i znanstvenici utrkuju se s vremenom. Dosad su tri osobe potvrđene kao zaražene, dok se za još pet sumnja da nose virus. Među njima su Britanci, Nizozemci i Nijemci, a slučajevi su se “raspršili” od intenzivne njege u Južnoafričkoj Republici do bolnica u Zürichu i Amsterdamu.
Što je zapravo hantavirus?
Hantavirusi nisu jedna bolest, već cijela obitelj virusa (više od 20 vrsta) nazvana po rijeci u Južnoj Koreji. Gotovo svi su povezani s glodavcima štakorima i miševima. Ljudi se obično zaraze udisanjem prašine kontaminirane osušenim urinom ili izmetom glodavaca.
No, ono što je na kruzeru izazvalo međunarodnu uzbunu jest potvrda soja Andes.
Zašto je soj Andes toliko opasan?
Većina hantavirusa ne prelazi s čovjeka na čovjeka, ali Andes je iznimka. Ovaj soj, koji se najčešće nalazi u Argentini i Čileu, može se širiti među ljudima, iako rijetko.
-
Slučaj iz 2018.: BBC podsjeća na izbijanje zaraze u Argentini kada je jedna jedina osoba na zabavi nehotice zarazila 34 osobe, od kojih je 11 preminulo.
-
Način širenja: Za razliku od gripe koja se širi kapljično zrakom (kašljanjem), hantavirus zahtijeva vrlo blizak i dugotrajan kontakt. “Ne govorimo o slučajnom prolazu pored nekoga”, pojašnjavaju iz WHO-a.
Simptomi: Od umora do zatajenja organa
Hantavirus može uzrokovati dvije iznimno teške bolesti:
-
HPS (Plućni sindrom): Počinje kao gripa (umor, groznica, bolovi), ali brzo prelazi u teške poteškoće s disanjem. Smrtnost je zastrašujućih 20 do 40 %.
-
HFRS (Bubrežni sindrom): Uzrokuje nizak krvni tlak, unutarnje krvarenje i akutno zatajenje bubrega.
Problem je i duga inkubacija – simptomi se mogu pojaviti tek osam tjedana nakon izlaganja, što znači da putnici koji sada izgledaju zdravo mogu postati hodajuće “tempirane bombe”.
Postoji li lijek?
Nažalost, specifičnog lijeka ni cjepiva nema. Liječenje se svodi na potpornu njegu: mehaničku ventilaciju za pluća i dijalizu za bubrege. Rana medicinska pomoć drastično povećava šanse za preživljavanje, zbog čega je brza evakuacija s broda bila ključna.
Kako je virus dospio na brod?
Istraga je još u tijeku. Jedna teorija je da su se preminuli nizozemski putnici zarazili tijekom putovanja po Južnoj Americi prije ukrcaja. Druga mogućnost je da su putnici došli u kontakt s virusom tijekom posjeta udaljenim divljim područjima tijekom samog krstarenja.
Dok 146 putnika u svojim kabinama čeka dolazak na Kanare, WHO smiruje javnost: rizik za opću svjetsku populaciju i dalje je vrlo nizak, a dokaza o širenju izvan kruga kontakata s broda trenutno nema.
