U potrazi za savršenim tenom, zaglađenim čelom i naglašenim jagodicama, suvremeni čovjek nikada nije imao na raspolaganju više mogućnosti. Od naprednih krema i kiselina, preko lasera nove generacije, pa sve do invazivnih estetskih zahvata, beauty industrija danas nudi odgovore i prije nego što uopće uočimo problem. No, gdje prestaje zdrava briga o sebi, a počinje opasna opsesija nametnutim idealima?
“Rekla bih da su ljudi poprilično opsjednuti, što u jednu ruku možda i nije loše jer se trebamo njegovati i brinuti o sebi. Tako postajemo bolja verzija za ljude oko nas. Naravno, ključno je ostati umjeren”, ističe Lucija Begić.
Upravo je ta umjerenost postala glavna točka spora. Dok dio populacije potpuno zanemaruje skrb o koži, drugi slijepo prate svaki trend koji se pojavi na TikToku ili Instagramu, nesvjesni da često pokušavaju izliječiti “probleme” koje su stvorili sami filteri.
‘Umorili smo se od AI lica i lažnog savršenstva’
Američki stručnjak Michael Pugliese upozorava kako društvene mreže, iako koristan alat, stvaraju izuzetno nerealna očekivanja jer prikazuju samo uljepšanu stvarnost. No, čini se da polako dolazi do velikog preokreta i zasićenja.
Poznati estetski liječnik dr. Nikola Milojević smatra da se u društvu već događa takozvani backlash, reakcija i otpor prema prekomjernom uljepšavanju.
“Mislim da su se ljudi umorili od AI lica i perfekcije na društvenim mrežama. Dugo smo imali problem s Photoshopom jer su pacijenti dolazili tražeći botoks i filere kako bi izgledali baš kao na tim uređenim fotografijama. Danas vidim da ljudi ponovno žele prirodan izgled – žele izgledati kao oni sami od prije nekoliko godina, samo u svojoj najboljoj verziji”, objašnjava dr. Milojević.
Ipak, granica između želje za svježinom i stalnog traženja novih mana zna biti vrlo tanka, zbog čega liječnici moraju preuzeti i važnu ulogu u procjeni psihološkog stanja pacijenata.
“Ima jedna šala u kojoj kažem da smo mi estetski liječnici zapravo psiholozi s iglom, ali to je iznimno ozbiljna tema. Kada netko stalno traži nove zahvate i unatoč dobrim rezultatima iznova vidi greške, dužni smo prepoznati radi li se o psihološkom problemu i takvim ljudima na vrijeme pomoći”, dodaje dr. Milojević.
Nikolina Pišek: ‘Morala sam na topljenje filera, to jednostavno nije za mene’
Voditeljica Nikolina Pišek priznaje kako danas iznimno cijeni kada joj stručnjak pošalje jasnu poruku i odbije neopravdan zahvat.
“Kada mi netko kaže ‘nećemo to raditi’, odmah pridobije moje povjerenje, pogotovo kada mi to stručno argumentira. Dosta vidim da i muškarci lagano postaju žrtve tog pritiska. Beauty industrija je nemilosrdna, baš melje, a marketing je još gori. Hladna glava, kočnica, dobro informiranje i konzervativan pristup daju najbolje rezultate na duge staze”, poručuje Pišek.
Voditeljica također upozorava na pomodarstvo izvođenja izrazito agresivnih tretmana i pilinga kiselinama kod mladih djevojaka koje za time uopće nemaju potrebe. Iskreno se osvrnula i na vlastita estetska iskustva: “U nekoliko sam navrata koristila filere. Nemam ništa protiv njih i kome treba u određenoj je mjeri to poželjno, no ja na sebi nisam dobila rezultate koje sam željela. Naposljetku sam morala ići na topljenje tih istih filera jer to jednostavno nije za mene. Svatko mora znati što funkcionira za njegovu kožu”, iskrena je Nikolina.
Što se danas najviše traži?
Iako su botoks i hijaluronski fileri i dalje na samom vrhu popularnosti, struka sve više naglašava trend biostimulatora, tretmana krvnom plazmom te naprednih lasera koji uz pomoć umjetne inteligencije postižu znatno preciznije rezultate na koži.
Ipak, izobilje opcija ne jamči uvijek i bolji ishod. Kako zaključuju stručnjaci, industrija se s vremenom sama pročisti, proizvodi i tretmani koji ne daju stvarne rezultate naposljetku nestanu s tržišta. Odgovor na pitanje s početka priče zato ne leži u potpunom odustajanju od tretmana, već u redefiniranju toga što za nas uopće znači izgledati dobro i osjećati se zadovoljno u vlastitoj koži.
Više pogledajte u prilogu Petre Gajšak.
