Alergije se najčešće povezuju s djetinjstvom, no stručnjaci upozoravaju da se nova alergijska reakcija može pojaviti praktički u bilo kojem trenutku života. Čak i ljudi koji godinama bez problema jedu određenu hranu ili borave u određenom okolišu odjednom mogu početi reagirati na nešto što im prije nije smetalo.
Znanstvenici posljednjih godina sve više istražuju što se događa u organizmu kada imunološki sustav iznenada počne bezopasnu tvar doživljavati kao prijetnju. Ispostavlja se da okidači mogu biti prilično neočekivani, od virusnih infekcija i antibiotika do hormonalnih promjena, pa čak i uboda krpelja.
COVID-19 može biti jedan od okidača
Neke osobe imaju genetsku predispoziciju za razvoj alergija, ali genetika nije jedini faktor. Prema riječima američke stručnjakinje Ruchi Gupta, često je potrebno nešto što će takvu predispoziciju “uključiti”.
Jedan od mogućih okidača je COVID-19. Studija iz 2026. godine povezala je preboljeni COVID-19 s povećanim rizikom od razvoja alergijskog rinitisa, odnosno peludne groznice, kao i astme. Istodobno, autori istraživanja navode da je cijepljenje bilo povezano sa smanjenim rizikom.
Objašnjenje bi moglo ležati u snažnoj reakciji imunološkog sustava tijekom infekcije. Kada se tijelo intenzivno bori protiv virusa, dolazi do pojačane upale, a upravo su određeni oblici upalnog odgovora povezani s alergijskim bolestima.
Sličan učinak ranija istraživanja povezala su i s nekim drugim virusima, poput respiratornog sincicijskog virusa i rinovirusa, osobito kod djece.
I antibiotici mogu promijeniti reakciju organizma
Još jedan mogući faktor krije se u lijekovima koje uzimamo kada se razbolimo. Istraživanja su povezala korištenje antibiotika s kasnijim povećanim rizikom od alergija.
Jedno od mogućih objašnjenja je njihov utjecaj na crijevni mikrobiom, odnosno golemu zajednicu bakterija koja živi u našem probavnom sustavu. Znanstvenici još uvijek pokušavaju u potpunosti razumjeti njegovu ulogu, ali poznato je da mikrobiom sudjeluje u funkcioniranju imunološkog sustava.
Poremeti li se ta ravnoteža, imunološki sustav bi mogao početi pogrešno procjenjivati bezopasne tvari i tretirati ih kao prijetnju.
Hormoni također mogu imati ulogu
Velike hormonalne promjene u tijelu mogu utjecati na alergijske simptome. Trudnoća je jedan od takvih primjera.
Prema alergologinji Kelly Colas, kod otprilike trećine žena koje su već imale alergije na okolišne alergene simptomi se nakon trudnoće pogoršaju. Postoji i stanje poznato kao trudnički rinitis, kada žena koja prije nije imala alergije počne osjećati simptome poput kihanja, začepljenog nosa i curenja nosa.
Ipak, trudnički rinitis najvjerojatnije nije prava alergija. Simptomi se uglavnom povuku nakon poroda, a stručnjaci smatraju da bi mogli biti povezani s hormonalnim promjenama.
Nova istraživanja također upućuju na mogućnost pojave novih alergija nakon menopauze, još jednog razdoblja velikih promjena razine hormona.
Jedan ubod može izazvati alergiju na crveno meso
Jedan od najneobičnijih primjera dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država. Ubod određenog krpelja, poznatog kao lone star tick, kod nekih ljudi može izazvati razvoj alergije na crveno meso.
Riječ je o stanju poznatom kao alfa-gal sindrom. Krpelji mogu putem sline prenijeti molekulu šećera alfa-gal, koju prirodno imaju brojni sisavci, uključujući životinje čije meso jedemo. Ljudi je, međutim, više ne proizvode.
Nakon uboda imunološki sustav kod nekih ljudi može razviti protutijela na alfa-gal. Kada osoba kasnije pojede govedinu, svinjetinu ili janjetinu, može doći do alergijske reakcije.
Simptomi mogu uključivati koprivnjaču, oticanje i probavne tegobe, a reakcije se mogu pojaviti i nekoliko sati nakon obroka.
Prema američkim podacima, između 2017. i 2022. godine više od 90.000 ljudi dobilo je dijagnozu alfa-gal sindroma. Broj slučajeva raste kako se krpelji šire na nova područja.
Može li se nova alergija izliječiti?
Nažalost, zasad ne postoji siguran način da se svaka novonastala alergija potpuno poništi. Ako je alergija povezana s određenim događajem, poput infekcije ili promjene crijevnog mikrobioma nakon antibiotika, znanstvenici ipak vide mogućnosti za buduće načine prevencije i liječenja.
Istražuju se terapije koje bi mogle utjecati na imunološki sustav i “preodgojiti” ga kako bi na alergene reagirao manje agresivno. Među pristupima koji se proučavaju su cjepiva koja bi imunološki sustav mogla naučiti tolerirati određene alergene, kao i terapije koje organizmu daju protutijela sposobna blokirati alergijsku reakciju.
Postoje i lijekovi koji već ciljaju imunološki sustav. Primjer je Xolair, koji se godinama koristi u liječenju astme, a pokazao se korisnim i u kontroli određenih alergija na hranu.
