Nova studija donijela je ohrabrujuće vijesti za sve koji žele sačuvati zdravlje mozga u starijoj dobi. Istraživači su otkrili da bi jedna navika, koju mnogi prakticiraju svakodnevno, mogla smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti za gotovo 40 posto.
Riječ je o redovitom bavljenju aktivnostima koje potiču rad mozga, kao što su čitanje, pisanje, učenje novih vještina, igranje društvenih i logičkih igara te učenje stranih jezika. Upravo su takve aktivnosti bile povezane s boljim kognitivnim zdravljem u kasnijoj životnoj dobi.
Pratili gotovo 2.000 ljudi
Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Neurology obuhvatilo je 1.939 starijih osoba koje na početku nisu imale dijagnosticiranu demenciju. Tijekom približno osam godina praćenja kod 551 sudionika razvila se Alzheimerova bolest, dok je 719 osoba razvilo blago kognitivno oštećenje.
Znanstvenici su analizirali koliko su ispitanici tijekom života bili izloženi intelektualno poticajnom okruženju. U obzir su uzimali navike iz djetinjstva, poput čitanja knjiga i učenja stranih jezika, zatim pristup knjižnicama i kulturnim sadržajima u odrasloj dobi te aktivnosti poput čitanja, pisanja i igranja igara u starosti.
Razlika je bila značajna
Rezultati su pokazali da su osobe s najvišom razinom mentalne aktivnosti tijekom života imale 38 posto manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti te 36 posto manji rizik od blagih kognitivnih poremećaja u usporedbi s osobama koje su bile najmanje mentalno aktivne.
Još zanimljivije, kod osoba koje su redovito intelektualno stimulirale mozak simptomi Alzheimerove bolesti pojavili su se u prosjeku pet godina kasnije nego kod onih s najnižim rezultatima mentalne aktivnosti.
Nije jamstvo, ali može pomoći
Autori studije naglašavaju da njihovi rezultati pokazuju povezanost, a ne izravni dokaz da mentalne aktivnosti sprječavaju Alzheimerovu bolest. Ipak, zaključuju kako cjeloživotno učenje i održavanje mentalne znatiželje mogu imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da na rizik od demencije utječu i drugi čimbenici poput tjelesne aktivnosti, prehrane, pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola, društvene izolacije i kvalitete sna. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da zdrav način života može pomoći u smanjenju rizika od kognitivnog propadanja i demencije.
