Međunarodna energetska agencija (IEA) uputila je hitan apel koji je uzdrmao svjetska tržišta. Zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, svijet se nalazi na pragu energetske krize kakva dosad nije zabilježena. Agencija u svom najnovijem izvješću poziva na radikalne promjene u svakodnevnom životu: od rada od kuće i izbjegavanja kuhanja na plin, pa sve do uvođenja strožih mjera u prometu kako bi se pod svaku cijenu smanjila potrošnja energije.
Povijesni poremećaj u Hormuškom tjesnacu
Situacija je, prema navodima IEA-e, iznimno ozbiljna, a njezini se učinci već snažno osjećaju na globalnim tržištima nafte i plina. Sukob u Arapskom zaljevu izazvao je najveći poremećaj opskrbe u povijesti. Promet kroz Hormuški tjesnac, ključnu žilu kucavicu kojom prolazi oko 20 posto ukupne svjetske potrošnje nafte, praktički je sveden na nulu.
„Oko 20 milijuna barela sirove nafte i naftnih derivata dnevno inače prolazi kroz ovaj tjesnac. Gubitak tih tokova podigao je cijene sirove nafte iznad 100 dolara po barelu, uzrokujući još drastičniji porast cijena dizela, mlaznog goriva i ukapljenog naftnog plina (UNP)“, upozoravaju iz agencije, ističući kako je obnova tranzita ključna za stabilizaciju.
Deset mjera za spas gospodarstva
IEA je predstavila plan od deset točaka namijenjen vladama, poduzećima i kućanstvima. Budući da cestovni promet čini čak 45 posto globalne potražnje za naftom, upravo je on u fokusu štednje. Predlažu se sljedeće mjere:
-
Masovni rad od kuće za sve kojima priroda posla to dopušta.
-
Smanjenje brzine na autocestama za najmanje 10 posto.
-
Rotacija registarskih pločica radi smanjenja broja privatnih automobila na cestama.
-
Poticanje javnog prijevoza i dijeljenja automobila (car-pooling).
-
Izbjegavanje poslovnih letova kada god postoje alternativni načini putovanja.
-
Zamjena plina električnom energijom u kućanstvima, posebno kod kuhanja.
Najveće ispuštanje naftnih rezervi u povijesti
Koliko je situacija alarmantna, pokazuje i podatak da su članice IEA-e 11. ožujka odlučile na tržište plasirati čak 400 milijuna barela nafte iz hitnih rezervi. Riječ je o najvećem ispuštanju zaliha u povijesti agencije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da same mjere na strani ponude nisu dovoljne. Ključ je u hitnom smanjenju potražnje kako bi se ublažio pritisak na cijene i osigurala energetska stabilnost.
Izvršni direktor IEA-e, Fatih Birol, u stalnom je kontaktu s vodećim svjetskim vladama. „Rat na Bliskom istoku stvara krizu bez presedana. U nedostatku brzog rješenja, udar na gospodarstva postat će sve teži“, izjavio je Birol. On apelira na vlade da vlastitim primjerom, kroz regulaciju javnog sektora i ciljane poticaje, predvode ove mjere štednje, osiguravajući pritom da pomoć stigne onima kojima je najpotrebnija.
