Studija otkriva evolucijske korijene razlike u životnom vijeku muškaraca i žena
U prosjeku, diljem svijeta, žene žive dulje od muškaraca i ovaj se uzorak proteže kroz gotovo sve zemlje i povijesne periode.
Iako se u nekim zemljama taj gap smanjio zahvaljujući napretku medicine i boljim životnim uvjetima, novija istraživanja otkrivaju nam kako nije izgledno da će razlika u trajanju životnog vijeka nestati u skorije vrijeme.
A sam odgovor na pitanje zašto ovaj gap uopće i postoji leži duboko u evolucijskoj povijesti i nije karakterističan isključivo za ljudsku vrstu, već je prisutan i kod brojnih životinjskih vrsta, no ne i univerzalan. Kod nekih ptica, insekata i reptila mužjaci žive duže od ženki.
Međunarodni tim znanstvenika s Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, Njemačka, proveo je dosad najopsežniju analizu razlika u životnom vijeku među spolovima kod sisavaca i ptica.
Ključ duljine života u genetici?
Jedno genetsko objašnjenje, tzv. -hipoteza heterogametnog spola’, temelji se na razlikama u spolnim kromosomima. Kod sisavaca ženke imaju dva X kromosoma, dok mužjaci imaju po jedan X i jedan Y kromosom (što ih čini heterogametnim spolom).

IZVOR: Shutterstock
Neka istraživanja sugeriraju da dva X kromosoma mogu štititi ženke od štetnih mutacija, pružajući im prednost u preživljavanju. Zanimljivo je da je kod ptica taj sustav obrnut – ženke su heterogametne.
Vodeća autorica studije Johanna Stärk navodi kako su kod mnogih ptica grabljivica ženke ujedno i veće i žive dulje, tako da su kromosomi samo dio priče.

IZVOR: Shutterstock
Spolni odabiri i roditeljska briga također imaju utjecaj na razlike u životnom vijeku.
U prirodi spol koji više ulaže u podizanje potomstva – kod sisavaca to su često ženke – obično ima dulji životni vijek. Kod dugovječnih vrsta, poput primata, to je evolucijska prednost: ženke prežive dovoljno dugo da njihovo potomstvo postane neovisno ili spolno zrelo.

IZVOR: Shutterstock
Važan faktor su i reproduktivne strategije. Prema studiji, kod poligamnih sisavaca s jakom međuspolnom konkurencijom mužjaci obično umiru ranije od ženki. S druge strane, kod ptica, koje su uglavnom monogamne, taj pritisak je manji i mužjaci često žive dulje.
U zoološkim vrtovima, gdje su životinje zaštićene od prirodnih predatora i nepovoljnih uvjeta, prema istraživanju, ispostavilo se kako se jaz u životnom vijeku smanjio, no i dalje nije potpuno nestao.