Urezan u liticu gotovo 300 metara iznad doline u srcu turskih Pontskih Alpa, samostan Sümela izgleda kao prizor iz digitalne fantazije. No itekako je stvaran. Kompleks kapela, freskama oslikanih crkava, dvorišta i knjižnica izgrađen je na stijenama iznad guste šume. Zato i danas, a vjerujem i u budućnosti, privlači tisuće posjetitelja dnevno.
Od svog osnutka u 4. stoljeću, Sümela je preživjela propast Rimskog Carstva, bizantsku eru, dolazak Osmanlija, turbulentno 20. stoljeće i napokon – suvremenu obnovu. No iza zidova ovog impresivnog kompleksa kriju se i legende o čudesnim ikonama, čarobnoj magli – pa i zakopanom blagu.
IZVOR: Shutterstock
Više od 1600 godina povijesti i vjere
Prema predaji, samostan su osnovali grčki redovnici Barnaba i Sofronije 386. godine, nakon što im se u viziji ukazala Djevica Marija, uputivši ih na svetu ikonu koju je, navodno, naslikao apostol Luka. Ikona je pronađena u špilji, na mjestu gdje će kasnije izrasti jedan od najsvetijih pravoslavnih samostana regije.
U 13. stoljeću, u vrijeme posljednjeg kršćanskog kraljevstva u regiji, samostan doživljava procvat. Zanimljivo, čak i pod osmanskom vlašću, muslimanski sultani prepoznaju njegovu svetost i podržavaju rad redovnika – uključujući donacije i zaštitu.
Razmjena stanovništva i misteriozno zakopano blago
Sudbina Sümela samostana mijenja se 1923. godine, nakon grčko-turskog rata i dogovorene velike razmjene stanovništva. Grčki redovnici napuštaju Sümelu i sele u Grčku – ali ne praznih ruku.
U strahu da će dragocjenosti biti opljačkane, redovnici navodno zakapaju vrijedne relikvije na više tajnih lokacija u dolini Altındere. Među njima su, prema legendi, bile zlatne liturgijske posude, rijetke ikone, vjerski rukopisi i relikvije povezane s čudotvornom Panagijom Soumelom – slikom Djevice Marije i Isusa.
Iako je sveta ikona kasnije pronađena i danas se čuva u samostanu Nea Soumela u sjevernoj Grčkoj, vjeruje se da je veći dio blaga ostao skriven. Priča o zakopanom blagu postala je mit – ali i mamac za mnoge.
IZVOR: Shutterstock
Lovci na blago i rana vandalizma
Tijekom 20. stoljeća, Sümela postaje meta lovaca na blago, koji uništavaju freske, oštećuju zidove i iskapaju dijelove špilje u potrazi za skrivenim dragocjenostima. Mnoge se relikvije, vjeruje se, danas nalaze u privatnim zbirkama i muzejima diljem svijeta.
Slučajni tunel i nova otkrića
Tijekom obnove započete 2015., restauratori i arheolozi otkrili su tajni tunel koji vodi do dotad nepoznate kapele. Ispunjena freskama koje prikazuju raj, pakao, život i smrt, kapela dodatno potiče spekulacije o postojanju drugih skrivenih prostorija – pa i o mogućim lokacijama zakopanog blaga.
Iako nijedna značajna relikvija još nije otkrivena, misterij ostaje živ, a Sümela sve češće privlači i arheologe i znanstvenike, uz tradicionalne hodočasnike i turiste.
Od ruševine do muzeja i UNESCO-ove nade
Nakon desetljeća zapuštenosti, tijekom kojih su freske uništavane, zidovi oslikavani grafitima, a kompleks prepušten zubu vremena, tursko Ministarstvo kulture pokreće obnovu 1970-ih. Preokret dolazi 2010. godine, kada se po prvi put nakon gotovo stoljeća ondje održava pravoslavno bogoslužje – na blagdan Velike Gospe.
Samostan je danas državni muzej. Nalazi se i na preliminarnom popisu UNESCO-a.
IZVOR: Shutterstock
Tehničko čudo obnove
Zbog stalne prijetnje odrona, obnovu Sümela prate industrijski alpinisti koji u stijene iznad samostana ugrađuju čelične mreže i barijere. Istovremeno, restauratori s velikom pažnjom obnavljaju oslikane freske i uklanjaju štetu od grafita i vandalizma.
Sümela danas: mistika, povijest i tišina
Iako više nije aktivna vjerska zajednica, Sümela i dalje odiše duhovnošću i tajanstvenošću. Njena arhitektura, smještena na samoj litici, djeluje kao da prkosi gravitaciji, dok legende o zakopanom blagu i čudotvornoj ikoni nastavljaju privlačiti nove generacije posjetitelja.
“Nulta gravitacija, beskrajna povijest i sveta tišina” – tako bi se u tri riječi mogla opisati čarolija Sümela samostana.
