Svakog 11. studenoga u Hrvatskoj se obilježava Martinje, blagdan koji se tradicionalno povezuje sa završetkom jesenskih poljoprivrednih radova, početkom zimskog razdoblja i, naravno, vinom. Diljem zemlje organiziraju se proslave uz bogatu gastronomsku ponudu, a središnji događaj mnogima je krštenje mošta, šaljivi obred kojim se mlado vino simbolično proglašava pravim vinom.
Iako se danas Martinje uglavnom povezuje s vinskim podrumima, pečenom guskom i druženjima, iza ovog običaja krije se zanimljiva povijest koja spaja kršćansku tradiciju, narodna vjerovanja i elemente starih poganskih rituala.
Tko je bio sveti Martin i zašto se skriva iza gusaka?
Martinje je dobilo ime po svetom Martinu iz Toursa, nekadašnjem rimskom vojniku koji je napustio vojnu službu i posvetio se kršćanstvu. Ostao je zapamćen po svojoj skromnosti i dobroti, a najpoznatija legenda o njegovu životu govori o susretu sa siromašnim čovjekom usred zime.
Vidjevši promrzlog prosjaka, Martin je izvukao mač i odrezao polovicu svojeg vojničkog ogrtača kako bi ga zaštitio od hladnoće. Upravo se zbog tog čina darivanja i suosjećanja smatra simbolom nesebičnosti i pomaganja drugima.
No, postoji još jedna priča koja je posebno zanimljiva kada je riječ o današnjim martinjskim običajima.
Prema narodnoj legendi, Martin nije želio postati biskup pa se, kada su ga ljudi došli tražiti kako bi mu ponudili tu dužnost, sakrio među guske. Njegovo skrovište ipak nije dugo ostalo tajna jer su ga ptice svojim glasnim gakanjem odale.
Tako je Martin navodno pronađen i naposljetku postao biskup. Upravo se toj legendi pripisuje običaj posluživanja pečene guske na Martinje, koja je s vremenom postala jedno od najprepoznatljivijih jela blagdanskog stola.
Kako je nastalo krštenje mošta?
Jedan od najzanimljivijih dijelova Martinja svakako je krštenje mošta, običaj koji se razvio iz spoja različitih narodnih i vjerskih tradicija.
Prema starim vjerovanjima, mošt, odnosno neprevreli sok od grožđa, prije obreda nije se smatrao pravim vinom. Tek nakon simboličnog krštenja dobivao je status mladog vina spremnog za konzumaciju.
Korijeni običaja povezuju se s pretkršćanskim obredima zahvaljivanja za plodove zemlje i završetak berbe, ali i s germanskim pučkim tradicijama blagoslivljanja vina. S vremenom se iz tih običaja razvio ritual koji je poprimio obilježja parodije crkvenih ceremonija.
Posebno je zanimljivo da su se pravila i šaljive litanije koje se izgovaraju tijekom krštenja mošta počele sustavnije zapisivati tek u 19. stoljeću. Ono što je nekoć bilo dio pučkih i raskošnih gozbi postupno se proširilo među vinogradarima i postalo prepoznatljiv dio vinske kulture.
Kako izgleda tradicionalno krštenje mošta?
Današnje krštenje mošta prava je mala predstava u kojoj svaki sudionik ima svoju ulogu. Glavnu riječ vodi osoba odjevena u narodnog biskupa, poznatog kao martinski biskup, dok mu pomažu ministranti, kumovi i ostali sudionici obreda.
Tijekom ceremonije izgovaraju se šaljive molitve i litanije, a mošt se simbolično proglašava vinom u ime svetog Martina i rimskog boga vina Bakha.
Obred često uključuje i različite simbolične radnje, među kojima je dodavanje prstohvata soli u bačvu. Prema pučkom vjerovanju, sol bi trebala osigurati da vino bude dobro i da onima koji ga budu pili ne izazove glavobolju.
Naravno, riječ je o simbolici i tradiciji, a ne o stvarnom postupku koji može spriječiti posljedice pretjeranog konzumiranja alkohola.
Martinje je puno više od vinske proslave
Iako se danas ovaj blagdan najčešće obilježava uz čašu mladog vina i bogatu trpezu, Martinje ima i šire značenje. Ono simbolizira završetak jednog važnog dijela poljoprivredne godine, zahvalnost za urod i pripremu za zimske mjesece.
Posebno je ukorijenjeno u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje su vinogradarstvo i vinarstvo stoljećima važan dio lokalnog identiteta.
Od legende o svetom Martinu i guskama do šaljivih vinskih litanija, ovaj blagdan sačuvao je običaje koji se prenose generacijama. Upravo je spoj povijesti, narodnih vjerovanja, hrane i vina razlog zbog kojeg Martinje i danas zauzima posebno mjesto u hrvatskoj tradiciji.
