Novi podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih otkrivaju nastavak dugogodišnjeg pada broja učenika u Hrvatskoj. U aktualnoj školskoj godini manje je i matičnih i područnih škola, a najveći gubitak učenika bilježe slavonske županije.
Hrvatske škole suočavaju se s dugoročnim smanjenjem broja učenika, a najnoviji podaci iz Školskih e-Rudnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih pokazuju da se taj trend nastavlja. U školskoj godini 2026./2027. u Hrvatskoj je ukupno 445.231 učenik, odnosno 552 manje nego godinu ranije.
Promjene su vidljive i u broju škola. Ove godine djeluje 1326 redovnih matičnih škola i 1022 područne škole. U odnosu na prošlu školsku godinu Hrvatska tako ima dvije matične škole manje i čak 22 područne škole manje.
U 13 godina nestalo gotovo 64.000 učenika
Usporedba s podacima iz školske godine 2013./2014., prve za koju su dostupni podaci u Školskim e-Rudnicima, pokazuje koliko se obrazovni sustav promijenio. Tada je Hrvatska imala 1278 matičnih i 1220 područnih škola.
Iako je broj matičnih škola u međuvremenu porastao, broj područnih škola znatno se smanjio. Istodobno je Hrvatska u promatranom razdoblju izgubila gotovo 64.000 učenika.
Kada bi se taj gubitak usporedio s današnjim prosječnim brojem učenika u jednom razrednom odjelu, koji iznosi oko 17, proizlazi da je riječ o približno 3760 razreda.
Najveći pad bilježe slavonske županije
Pad broja učenika nije jednako izražen u svim dijelovima Hrvatske. Prema podacima za razdoblje od 2013./2014. do danas, najveći postotni gubitak zabilježen je u istočnom dijelu zemlje.
Vukovarsko-srijemska županija bilježi pad od 34,69 posto, Brodsko-posavska 31,38 posto, a Požeško-slavonska 31,30 posto.
S druge strane, samo su dvije županije zabilježile rast broja učenika. U Gradu Zagrebu broj je porastao za 2,15 posto, dok Istarska županija bilježi povećanje od 1,88 posto.
Podaci tako pokazuju velike regionalne razlike, pri čemu je dugoročno smanjenje broja učenika posebno izraženo u pojedinim slavonskim županijama.
Sve je manje učenika u razredima
Smanjenje ukupnog broja učenika odrazilo se i na veličinu škola i razrednih odjela. U školskoj godini 2026./2027. škole u prosjeku imaju 20,15 razrednih odjela, dok je prosječan broj učenika po odjelu 16,67.
Razlike postoje i između osnovnih i srednjih škola. Osnovne škole u prosjeku imaju 20,52 razredna odjela, s prosječno 15,57 učenika u svakom od njih.
U srednjim školama prosjek je nešto drukčiji: imaju 18,56 razrednih odjela, a u svakom je prosječno 19,43 učenika.
Ukupni pokazatelji upućuju na to da se, uz smanjenje broja učenika, mijenja i struktura škola te veličina razrednih odjela.
Manje učenika s teškoćama u razvoju
Najnoviji podaci pokazuju i smanjenje broja učenika s teškoćama u razvoju. U aktualnoj školskoj godini evidentirano ih je 38.951, što čini 8,75 posto ukupnog broja učenika.
Godinu ranije takvih je učenika bilo 42.147, odnosno 9,45 posto svih učenika.
Riječ je o padu i apsolutnog broja i udjela učenika s teškoćama u razvoju. Sami podaci, međutim, ne objašnjavaju razloge te promjene.
Više prvašića nego lani, ali i dalje traje dugoročni pad
Unatoč dugoročnom smanjenju broja učenika, u osnovnim školama ove je godine više prvašića nego prošle godine. Istodobno iz osnovnoškolskog sustava izlazi veći broj učenika osmih razreda.
Taj podatak ne mijenja širu sliku koju pokazuju podaci Ministarstva: Hrvatska u posljednjih 13 godina bilježi velik pad ukupnog broja učenika, smanjenje broja područnih škola i sve manje razredne odjele.
