Ako ste u posljednjih nekoliko mjeseci otvorili TikTok, Instagram ili bilo koju drugu društvenu mrežu, vjerojatno ste naišli na barem desetak videa u kojima vam samoprozvani „wellness stručnjaci” objašnjavaju da su umor, napuhnutost, nakupljanje masnih naslaga na trbuhu, pa čak i loše raspoloženje – izravna posljedica „visokog kortizola”.
- Što je uopće kortizol i zašto nam je preko potreban?
- Zašto svi mislimo da je upravo kortizol glavni krivac za sve?
- Koliko ljudi u stvarnosti ima zdravstveni poremećaj kortizola?
- Tko uistinu treba ići na pregled?
- Treba li išta poduzimati prije samog pregleda?
- Zaboravite na TikTok magove, razgovarajte s liječnikom!
@naturalaidwellness Your body shape isn’t the whole story. 👀 Could stress, sleep and cortisol be part of the picture? Watch to the end. #Health #Wellness #Magnesium #Cortisol #Stress #Sleep #Nutrition #HealthTips #HealthyLifestyle #LearnOnTikTok ♬ original sound – NaturalAidWellness
Mreže su preplavljene savjetima o „detoksikaciji od stresa”, skupim suplementima, napitcima za balansiranje hormona i specijalnim rutinama. No, koliko u svemu tome ima prave medicine, a koliko vještog marketinga koji zarađuje na našoj iscrpljenosti?
Što je uopće kortizol i zašto nam je preko potreban?
U medijskom prostoru kortizol je dobio etiketu „zloglasnog hormona stresa”. Međutim, istina je potpuno drukčija: kortizol je ključan za naše preživljavanje.
Proizvode ga nadbubrežne žlijezde, a njegova je primarna uloga pomaganje tijelu da odgovori na opasnost i stresne situacije. Osim toga, kortizol ima iznimno važne svakodnevne funkcije:
Regulira metabolizam (pomaže tijelu da koristi ugljikovohidrate, masti i proteine za energiju).
Kontrolira razinu šećera u krvi i pomaže u održavanju krvnog tlaka.
Smanjuje upalne procese u organizmu.
Upravlja ciklusom spavanja i budnosti (prirodno je najviši ujutro kako bi nas probudio, a najniži navečer).
Kada bismo potpuno „blokirali” kortizol, kako to sugeriraju pojedini radikalni trendovi na mrežama, naše tijelo jednostavno ne bi moglo funkcionirati.
Zašto svi mislimo da je upravo kortizol glavni krivac za sve?
Simptomi koje influenceri pripisuju „visokom kortizolu” poput kroničnog umora, debljanja u predjelu struka, problema sa spavanjem, anksioznosti i nesanice iznimno su česti u modernom društvu.
Živimo brzim tempom, premalo spavamo, hranimo se u hodu i konstantno smo izloženi ekranima i stresu na poslu. Budući da su ti simptomi općeniti, vrlo je lako povjerovati da postoji jedan glavni krivac i jednostavna pilula ili napitak koji će sve riješiti preko noći.
Predstavljanje kortizola kao „jedinog krivca” zapravo je klasični marketinški trik: ponudi jednostavan uzrok za kompleksan problem, a zatim prodaj „brzo rješenje” u obliku suplemenata i čajeva.
@rastababaremedies Comment remedy for my secret protocol❤️😌 #health #naturalremedy #remedy #womenover40 #chinesemedicine ♬ original sound – Geisha Yumi
Koliko ljudi u stvarnosti ima zdravstveni poremećaj kortizola?
Stvarni, medicinski poremećaji u lučenju kortizola iznimno su rijetki i pogađaju vrlo mali postotak populacije.
-
Cushingov sindrom (kronično previsoka razina kortizola uzrokovana najčešće tumorom nadbubrežne žlijezde ili hipofize) pogađa svega 2 do 3 osobe na milijun ljudi godišnje.
-
Addisonova bolest (primarna uznapredovala uznemirenost nadbubrežnih žlijezda gdje tijelo ne proizvodi dovoljno kortizola) pogađa oko 100 do 140 osoba na milijun ljudi.
Izrazi poput „umora nadbubrežnih žlijezda” (engl. adrenal fatigue), koji se masovno dijele po društvenim mrežama, nisu službena medicinska dijagnoza niti ih priznaju vodeća svjetska endokrinološka društva.
Tko uistinu treba ići na pregled?
Povremeni stres zbog roka na poslu ili obiteljskih obveza privremeno podiže razinu kortizola, no to je prirodna reakcija tijela koja ne zahtijeva medicinsku obradu.
Međutim, ako primijetite specifične i izražene medicinske simptome, vrijeme je za posjet liječniku obiteljske medicine koji će procjeniti potrebu za daljnjim pretragama:
Naglo i izraženo debljanje u gornjem dijelu tijela i licu (tzv. “mjesecolijeko lice”), dok ruke i noge ostaju tanke.
Izražene ljubičaste strije na trbuhu i bedrima.
Izrazita mišićna slabost (teškoće pri ustajanju iz stolice).
Neliječeni visoki krvni tlak i visoka razina šećera u krvi.
Neobjašnjiv, drastičan gubitak težine i stalna mučnina (u slučaju niskog kortizola).
Treba li išta poduzimati prije samog pregleda?
Najveća pogreška koju možete napraviti jest kupovanje skupih suplemenata na svoju ruku ili samoinicijativno odlaženje u privatne laboratorije na vađenje kortizola iz krvi ili sline bez prethodnog dogovora s liječnikom.
Razina kortizola u tijelu varira iz sata u sat i iznimno je osjetljiva na doba dana, fizički napor, pa i sam strah od igle pri vađenju krvi. Zato jednorazni nalaz iz laboratorija bez stručnog tumačenja često ne znači ništa i može vas samo nepotrebno prestrašiti.
Što doista možete poduzeti odmah? Umjesto neprovjerenih pripravaka, usmjerite se na osnovne stupove zdravlja:
Osigurajte 7-8 sati kvalitetnog sna svake noći.
Uvedite umjerenu i redovitu fizičku aktivnost (duge šetnje u prirodi dokazano smanjuju reakciju tijela na stres).
Smanjite unos kofeina i ekrana u kasnim večernjim satima.
Uravnotežite prehranu bogatu nutrijentima.
Zaboravite na TikTok magove, razgovarajte s liječnikom!
Iako društvene mreže mogu pružiti osjećaj zajedništva i otkriti korisne savjete o zdravijim životnim navikama, one nikada ne smiju zamijeniti stručnu medicinsku dijagnostiku.
@garybrecka Processed foods = High cortisol = Higher body fat. Choose Body Health. #cortisol #weightloss #omega3 #omega6 #garybrecka #fyp ♬ Aesthetic – Tollan Kim
Ako se osjećate kronično iscrpljeno, napuhnuto ili primjećujete promjene u tjelesnoj težini koje vas brinu, nemojte sami sebi postavljati dijagnoze na temelju kraćih videozapisa na TikToku ili Instagramu. Prije bilo kakvih radikalnih promjena u prehrani, izbacivanja namirnica ili uzimanja dodataka prehrani, obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom obiteljske medicine ili endokrinologom koji će stručno procijeniti vaše zdravstveno stanje.
