Boris Kolar, redatelj, animator i scenarist koji je obilježio povijest hrvatskog crtanog filma, preminuo je u srijedu u Zagrebu u 94. godini života. Kao jedan od utemeljitelja Zagrebačke škole crtanog filma i ključnih autora kultnog serijala “Profesor Baltazar”, iza sebe je ostavio bogatu umjetničku ostavštinu koja je obilježila brojne generacije.
U zajedničkoj objavi Udruga Profesor Baltazar, tvrtka Profesor Baltazar d.o.o. i ustanova Zagreb film istaknule su kako je njegovim odlaskom hrvatska kultura izgubila iznimnog umjetnika, a generacije koje su odrastale uz “Profesora Baltazara” jednog od stvaratelja svijeta ispunjenog maštom, dobrotom i ljudskom domišljatošću.

Karijeru je započeo početkom 1950-ih
Kolar je pripadao generaciji autora koji su hrvatskoj animaciji osigurali prepoznatljivo mjesto na svjetskoj filmskoj sceni. Svoj put u animiranom filmu započeo je 1952. godine, a već je od početka karijere pokazivao izniman crtački talent, kreativnost i spremnost na umjetničko eksperimentiranje.
Tijekom godina svojim je radom pridonosio razvoju filmskog izraza, a među njegovim najznačajnijim ostvarenjima ističu se animirani filmovi “Bumerang” iz 1962. i “Vau-vau” iz 1964. godine. Oba se ubrajaju među antologijska djela hrvatske animacije, a za njih je dobio i priznanja na međunarodnim festivalima.
Za svoj dugogodišnji doprinos filmskoj umjetnosti Kolar je 2024. godine nagrađen Zlatnim Oktavijanom za životno djelo.
Bio je jedan od ključnih autora Profesora Baltazara
Posebno mjesto u njegovu stvaralaštvu zauzima “Profesor Baltazar”, animirani serijal koji je postao dio odrastanja brojnih generacija. Kolar je, zajedno s drugim važnim autorima Zagrebačke škole crtanog filma, sudjelovao u oblikovanju svijeta u kojem se problemi rješavaju znanjem, kreativnošću i maštom, a različitosti se prihvaćaju s razumijevanjem i dobrotom.
Njegova povezanost s tim animiranim svijetom nastavila se i u kasnijim godinama. Radio je na novim projektima, među kojima su “Augustova treća sreća”, “Vrline iz dubine” i “Hektorovo otkriće”, čime je nastavio doprinositi razvoju priča povezanih s ovim prepoznatljivim likovima i svijetom.
U svojim je pričama čuvao duh Zagreba
Osim po radu na animiranim filmovima, Kolar je bio poznat i kao veliki zaljubljenik u Zagreb, njegovu povijest i ljude. Kao pripovjedač znao je u svakodnevnim događajima prepoznati nešto posebno i neobično, a svoje je uspomene i razmišljanja pretočio u autobiografsku knjigu “Sjećanja i razmišljanja jednog Zagrepčanca”.
Ta knjiga ostala je svjedočanstvo o vremenu u kojem je živio, ljudima koje je susretao i vlastitom životnom putu.