Na današnji dan, 7. listopada, navršava se točno godina dana otkad je regiju potresla vijest o odlasku jedne od najvećih i najvoljenijih glazbenih legenda naših prostora. Halid Bešlić preminuo je nakon kratke borbe s teškom bolešću u 72. godini života, ostavivši iza sebe neizbrisiv trag u narodnoj glazbi, no prije svega uspomenu na rijetko viđenu dobrotu, skromnost i nepatvorenu ljudskost koja se nije promijenila kroz pet desetljeća bogate karijere.
Njegov odlazak ostavio je ogromnu prazninu na regionalnoj sceni, no Bešlićev specifičan glas, pun čiste emocije i iskrenosti, i dalje svakodnevno odjekuje radijskim eterom. Njegove pjesme ostale su nezaobilazan dio svih važnih životnih trenutaka publike svih generacija, od skromnih obiteljskih slavlja pa sve do sportskih tribina gdje su njegovi “Ljiljani” postali navijačka himna.
Posveta sina Dine: “Kako mi nedostaješ…”
Na ovu tužnu obljetnicu posebnu emociju i tugu izrazio je Halidov sin Dino Bešlić, koji se oglasio dirljivom porukom posvećenom svojim roditeljima. Uz stihove bezvremenskog hita Halida Muslimovića “Kako mi nedostaješ”, Dino se prisjetio oca, ali i pokojne majke Sejde, uputivši im dirljive riječi.
“Tata dragog molim Allaha da tebi i Mami podari lijepi Dženet. Voli vas vaš sin…”
Ova intimna i emotivna posveta iznova je podsjetila javnost na neraskidivu povezanost obitelji Bešlić, ali i na činjenicu da je Halid, unatoč tome što je bio div na pozornici, u vlastitom domu prije svega bio voljeni otac i suprug čiji se nedostatak osjeća u svakom trenutku.
Unuka Lamija i najbliži suradnici ispunili “Zakletvu”
Uz obiteljska sjećanja, prvu obljetnicu obilježio je i izniman glazbeni projekt koji nosi naslov “Zakletva”. Pjesma je nastala na inicijativu Samira Kadirića, Halidovog dugogodišnjeg glazbenog producenta, aranžera, harmonikaša i bliskog prijatelja koji je s njim dijelio scenu i život pune 35 godine.
Nakon godinu dana stanke bez novih izdanja, Kadirić je okupio najbliže Bešlićeve suradnike i obitelj kako bi potvrdio da će glazba kojoj je Halid posvetio život nastaviti trajati. Posebnu težinu pjesmi daje izvedba Halidove unuke, Lamije Bešlić, koja je uz Samira Kadirića, Muhameda Fazlagića Fazlu, Muharema Hadrovića, Adija Avdića, pijanista prof. dr. Dina Rešidbegovića te brojne druge prijatelje otpjevala stihove posvećene djedovoj ostavštini:
“U pjesmama živjet ćemo ti i ja, svaki naš stih pamtit će harmonika. Gradovi pjevali su, plakali, uvijek ti si bio veliki, čovjek od riječi i ljubavi.”
Autor glazbe i teksta za “Zakletvu” je Dragan Pejić, dok aranžman potpisuje Samir Kadirić, stvorivši tako glazbeni most između prošlosti i budućnosti.
Zakletva
Kad pričam o tebi
Stavim ruku na srce
Čim umijem lice
Ti si već tu
U mojim očima
Dobri anđele moj
Čuvat ću ti dušu
Vjeran kao vojnik
I drugi sa mnom
Čuvat će tvoj lik
Živjet ćeš u nama
Dobri Halide moj
Refren
U pjesmama živjet ćemo ti i ja
Svaki naš stih pamtit će harmonika
Gradovi pjevali su, plakali
Uvijek ti si bio veliki
Čovjek od ljubavi
U pjesmama živjet ćemo ti i ja
Svaki naš stih pamtit će harmonika
Gradovi pjevali su, plakali
Uvijek ti si bio veliki
Čovjek od riječi
I ljubavi
Čuvat ću ti dušu
Vjeran kao vojnik
I drugi sa mnom
Čuvat će tvoj lik
Živjet ćeš u nama
Dobri Halide moj
Refren
U pjesmama živjet ćemo ti i ja
Svaki naš stih pamtit će harmonika
Gradovi pjevali su, plakali
Uvijek ti si bio veliki
Čovjek od ljubavi
U pjesmama živjet ćemo ti i ja
Svaki naš stih pamtit će harmonika
Gradovi pjevali su, plakali
Uvijek ti si bio veliki
Čovjek od riječi
I ljubavi
Od sarajevskih kafana i rodne Knežine do najvećih svjetskih dvorana
Rođen 20. studenoga 1953. godine u selu Knežina na Romaniji, Halid je svoj put započeo skromno, nastupajući u sarajevskim restoranima i kavanama tijekom sedamdesetih godina. Prvi diskografski uspjesi uslijedili su početkom osamdesetih s pjesmama poput “Ne plači, majko” i “Zanesen tom ljepotom”, čime je započela karijera obilježena s više od 20 studijskih albuma i stotinama rasprodanih koncerata.
Bez obzira na to je li punio sarajevsku Skenderiju i Zetru, zagrebačku ili beogradsku Arenu, te velike dvorane na turnejama po Americi i Australiji, Bešlić je do posljednjeg dana ostao jednostavan i pristupačan čovjek iz naroda. Tijekom života sudjelovao je u stotinama humanitarnih akcija i pomogao nebrojenim pojedincima i bolnicama, najčešće daleko od očiju javnosti i medijskih kamera.
Dirljivi oproštaji u Sarajevu ispred Vječne vatre, kao i u njegovoj rodnoj Knežini koju je opjevao u kultnoj “Romaniji”, pokazali su koliko je dubok trag ostavio. Godinu dana kasnije, jasnije je nego ikada da Halid Bešlić nije bio samo vrhunski izvođač, nego i velikan čiji glas i dobrota nastavljaju živjeti u svima nama.
