Fotografija novorođene bebe koju ponosni roditelji podijele s obitelji i prijateljima djeluje potpuno bezazleno. No stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju da takve objave mogu ostaviti digitalni trag koji dijete prati godinama, a u najgorem slučaju olakšati krađu identiteta ili zlouporabu fotografija.
Izabella Stueflotten, stručnjakinja za kibernetičku sigurnost i majka četvero djece, upozorava na takozvani “sharenting”, odnosno dijeljenje fotografija i informacija o djeci na internetu.
Prema njezinim riječima, roditelji objavljivanjem često nesvjesno stvaraju svojevrsni digitalni dosje djeteta koji s vremenom postaje sve detaljniji.
Jedna fotografija može otkriti datum rođenja, ime i još mnogo toga
Primjerice, objava fotografije novorođene bebe može sadržavati njezino ime, spol, datum rođenja, a ponekad i prezime te mjesto rođenja.
Svaka nova objava zatim dodaje još jedan komadić slagalice.
“Johnny danas puni sedam godina” otkriva točan datum rođenja. Fotografija prvog dana škole može pokazati koju školu dijete pohađa, dok objava o novom kućnom ljubimcu može otkriti njegovo ime. Fotografija prvog automobila otkriva dodatne informacije, a objava fotografije putovnice ili osobne iskaznice može predstavljati posebno ozbiljan sigurnosni rizik.
Problem je u tome što se svi ti podaci mogu povezivati iz različitih izvora.
Fotografije mogu pomoći i u zlouporabi lica
Stueflotten upozorava da problem nisu samo podaci koje roditelji napišu uz fotografiju.
Brojne fotografije djeteta mogu omogućiti prikupljanje takozvanih facial landmarks, odnosno karakterističnih točaka lica. Tehnologija može analizirati položaj očiju, nosa, ušiju, čeljusti i drugih dijelova lica.
Takvi podaci mogu se koristiti za izradu lažnih digitalnih prikaza osobe i pokušaje zaobilaženja pojedinih sustava za prepoznavanje lica.
Istodobno, javno dostupne fotografije mogu biti prikupljane i korištene za razvoj AI sustava, ovisno o pravilima i postavkama pojedine platforme.
Roditelji često ne razmišljaju o sitnicama
Poseban problem predstavljaju naizgled nevažni detalji. Fotografija djeteta u školskoj uniformi može otkriti naziv škole, dok fotografija ispred kuće može pokazati lokaciju.
Ako roditelji uz to redovito objavljuju kada dijete ide u školu, na trening ili na određene aktivnosti, moguće je stvoriti prilično preciznu sliku njegove svakodnevice.
Stueflotten zato smatra da roditelji trebaju dobro razmisliti prije svake objave.
Kako zaštititi djecu na internetu?
Stručnjakinja savjetuje nekoliko jednostavnih koraka:
1. Razmislite treba li fotografija uopće biti objavljena.
Ako nije nužno dijeliti je javno, sigurnija je opcija poslati je privatno obitelji i prijateljima.
2. Uklonite podatke o lokaciji.
Isključite označavanje lokacije i, ako je moguće, uklonite metapodatke fotografije prije objave.
3. Ne otkrivajte identifikacijske detalje.
Na fotografijama ne bi trebali biti vidljivi školski logotipi, nazivi ulica, kućni brojevi, registarske oznake ili drugi detalji koji otkrivaju gdje dijete živi i kreće se. Posebno se ne preporučuje objavljivati fotografije putovnice ili osobne iskaznice.
4. Provjerite privatnost društvenih mreža.
Račune je preporučljivo postaviti na privatno, redovito pregledavati tko ima pristup sadržaju te brisati stare fotografije i kontakte koje više ne koristite.
5. Odvojite društvene mreže od osjetljivih računa.
Stručnjakinja savjetuje da se računi za društvene mreže ne povezuju nepotrebno s bankarstvom, školskim sustavima i drugim servisima koji sadrže osjetljive osobne podatke.
Stueflotten upozorava da zaštita digitalnog identiteta djeteta nije ništa manje važna od zaštite njegove fizičke sigurnosti. Ono što roditelj danas objavi kao bezazlenu fotografiju može ostati dio djetetova digitalnog traga još godinama.
