U hrvatskom kaznenom pravosuđu sprema se tektonski preokret. Kako donosi Jutarnji list, Hrvatska od 1. siječnja 2027. godine službeno uvodi kaznu doživotnog zatvora, čime se ukida dosadašnji sustav u kojem je najstroža sankcija bila kazna dugotrajnog zatvora do 40, odnosno 50 godina u stjecaju. Ova najteža kazna moći će se izreći počiniteljima 15 vrsta najtežih kaznenih djela, a zakon neće poštedjeti ni mlađe punoljetnike primjenjivat će se na sve osobe koje su u trenutku počinjenja djela imale 18 ili više godina.
Pravo na uvjetni otpust i “njemački model” nadzora
Prema predloženim izmjenama koje donosi Jutarnji list, svi osuđenici na doživotni zatvor imat će pravo zatražiti uvjetni otpust nakon što odsluže najmanje 25 godina kazne, čime se Hrvatska opredijelila za takozvani njemački model.
Uz doživotni zatvor, Ministarstvo pravosuđa i uprave predvođeno ministrom Damirom Habijanom uvodi i režim preventivnog i zaštitnog nadzora nakon odsluženja kazne. Riječ je o mjeri koja cilja na izuzetno opasne počinitelje ako se po izlasku iz zatvora procijeni da je osoba i dalje rizik za društvo, ostaje pod strogim nadzorom i u posebnim ustanovama.
Za koje se sve zločine uvodi najteža kazna?
Doživotni zatvor postat će opcija za 15 najbrutalnijih kaznenih djela:
-
Najteži zločini protiv života: Teško ubojstvo, femicid te ubojstvo osoba pod međunarodnom zaštitom.
-
Ratni zločini i terorizam: Genocid, ratni zločini, zločin protiv čovječnosti, terorizam s smrtnim posljedicama te najteža djela u sklopu zločinačkog udruženja.
-
Ekocid i uništenje okoliša: Osobito teški oblici nepovratnog ili dugotrajnog onečišćenja okoliša.
-
Trgovanje ljudima: U slučajevima kada je posljedica djela smrt djeteta.
Milijunske kazne za tvrtke i ekspresna javna rasprava
Jedna od najvećih novosti je i drastično pooštravanje odgovornosti za pravne osobe. Tvrtke koje preko odgovornih osoba prouzroče teške ekološke delikte i uništenje okoliša suočit će se s kaznama koje će se penjati čak do 50 milijuna eura.
Kako navodi Jutarnji list, razlog zašto je za ovako važan zakon ostavljen neuobičajeno kratak rok javne rasprave od samo sedam dana leži u kašnjenju Hrvatske s primjenom odgovarajuće Direktive Europske unije. Budući da je rok za usklađivanje istekao, a Europska komisija već poslala upozorenje przed tužbu, Ministarstvo je bilo primorano zakonske izmjene uputiti u žurnu proceduru.
