Priča o neobičnom i prilično šokantnom susretu o kojem smo pisali jučer, kada su dvije tinejdžerice na ulici presrele poznatog hrvatskog glumca Jana Kerekeša i od njega bez ikakve zadrške zatražile da im kupi „Amneziju” otvorila je Pandorinu kutiju o kojoj većina roditelja u Hrvatskoj nema pojma.
Iako je glumac ostao zatečen i zgrožen izravnošću maloljetnica koje na ulici „žicaju” prolaznike za kupovinu opijata, ovaj događaj nije nikakav izolirani incident. On je samo vrh ledene sante i izravna posljedica novog, izuzetno opasnog trenda koji je preplavio hrvatske ulice, kvartove i društvene mreže. No, što je zapravo ta ‘Amnezia’ i kako je moguće da se djeca s njom susreću na svakom koraku?
Mješavina u šarenim vrećicama: Od 10 eura za joint do hitne pomoći
„Amnezija” (eng. Amnesia) u narko-svijetu nosi ime po jednoj od najpoznatijih i najjačih sorti kanabisa. Međutim, ono što današnje tinejdžerice kupuju ili pokušavaju „užicati” od odraslih najčešće uopće nije klasična marihuana s ulice, već takozvani legalni kanabis i njegovi sintetski derivati.
U trgovinama, smart shopovima, na automatima koji rade od 0 do 24, pa čak i putem jednostavnih webshopova, ova se tvar prodaje potpuno javno pod krinkom CBD cvjetova ili „kolekcionarskih predmeta”. Možete je kupiti već smotanu u joint ili u obliku šarenih pupoljaka po akcijskim cijenama od tek desetak eura za 10 grama. Ambalaže su živopisne, dizajnirane poput slatkiša, a opisi opijata zvuče poput nevinih reklama za čaj od kamilice: “Mali pupoljci zadržavaju prirodne voćne i drvenaste note koje će oduševiti sve ljubitelje…” Ipak, iza te šarene fasade skriva se teška kemijska zamka.
Zašto je “Amnezia” postala zamka za hrvatske tinejdžere?
Problem s ovim proizvodima jest u tome što se na sobne CBD cvjetove (koji sami po sebi nemaju psihoaktivni učinak) u tajnim laboratorijima često prskaju semi-sintetski kanabinoidi (poput HHC-a, THCP-a i njihovih novih, još nerazvrstanih zamjena).
Radi se o kemikalijama koje na mozak mlade osobe djeluju znatno jače i agresivnije od prirodne trave.
-
Lažni osjećaj sigurnosti: S obzirom na to da se prodaje u trgovinama i na automatima, tinejdžeri slijepo vjeruju da je riječ o nečemu što je „sigurno, čisto i legalno”.
-
Dostupnost bez ikakve kontrole: Kako proizvođači na pakiranja stave natpis “nije za ljudsku potrošnju”, uspijevaju zaobići zakone, dok roba zapravo završava izravno u rukama maloljetnika.
-
Katastrofalne posljedice po zdravlje: Liječnici u hrvatskim bolnicama sve češće primaju mlade pacijente koji nakon konzumacije ovakvih „legalnih” mješavina završe s napadajima panike, teškom aritmijom, halucinacijama i privremenim psihozama.
Ono što je Jan Kerekeš doživio na ulici samo je ogledalo tjeskobne realnosti u kojoj mladi odrastaju. Dok se zakonodavstvo i inspekcije bore s rupama u zakonima i kemijskim spojevima koji se mijenjaju iz mjeseca u mjesec, “Amnezija” i njoj slični opijati i dalje se slobodno nude na svakom uglu, a na roditeljima i društvu je da konačno otvore oči pred ovim tihiim, ali razornim problemom.
