Svi volimo imati dobro opskrbljenu smočnicu. Konzerve, brašno i riža daju nam onaj ugodan osjećaj sigurnosti jer znamo da uvijek možemo nabrzinu skhati nešto fino. No, jeste li znali da te iste namirnice, ako staje predugo ili se nepravilno čuvaju, mogu postati pravi opasni koktel bakterija i toksina?
Kako prenosi prestižni People, mnogi od nas olako shvaćaju rokove trajanja na suhoj hrani, no razlika između oznaka “Najbolje upotrijebiti do” (koja jamči kvalitetu i okus) i “Upotrijebiti do” (koja označava mikrobiološku sigurnost) doslovno može čuvati zdravlje od opasnih trovanja. Evo kojih 5 osnovnih namirnica iz svačije kuhinje zahtijeva oprez i nikada ih ne biste trebali konzumirati ako im je prošao rok ili pokazuju znakove kvarenja!
1. Brašno (Izvor opasnih bakterija)
Brašno doživljavamo kao neuništivu namirnicu, no ono je u svojoj biti sirova hrana. Žitarice rastu na poljima gdje dolaze u doticaj sa štetnim bakterijama poput E. coli i salmonele, a sam proces mljevenja te bakterije ne uništava.
Osim što sirovo tijesto nikada ne bi trebalo probavati prije pečenja, brašno ima svoj jasni vijek trajanja. Bijelo brašno može izdržati od 6 mjeseci do godinu dana, dok se cjelovito (zbog većeg udjela prirodnih ulja) kvari znatno brže – već nakon 3 do 6 mjeseci. Ako primijetite da je brašno posivjelo, poprimilo žućkastu nijansu, ima grudice vlage ili kiselkast miris – bez razmišljanja ga bacite.
2. Riža (Nevidljive spore koje preživljavaju kuhanje)
Bilo da je sirova ili kuhana, riža nosi svoje rizike. Sirova riža često sadrži spore bakterije Bacillus cereus, koje su toliko otporne da mogu preživjeti i sam proces kuhanja. Ako se kuhana riža ostavi predugo na sobnoj temperaturi, te se spore aktiviraju, razmnože i uzrokuju žestoka trovanja hranom.
Što se tiče sirovih zaliha: bijela riža u smočnici može stajati do dvije godine, ali smeđa riža (opet zbog ulja u mekinjama) počinje užegavati već nakon godinu dana.
3. Mliječna formula za dojenčad (Apsolutna nulta tolerancija!)
Dok kod nekih namirnica možemo zažmiriti na dan ili dva ako izgledu i mirisu ništa ne fali, kod hrane za bebe kompromisa jednostavno nema. Datum “Upotrijebiti do” na mliječnim formulama je strog i apsolutan.
Nakon isteka tog datuma, proizvođači više ne jamče nutritivnu vrijednost (ključni nutrijenti propadaju), a drastično raste rizik od bakterijske kontaminacije koja može biti iznimno opasna za osjetljivi imunosni sustav beba. Otvoreno pakiranje praha mora se potrošiti unutar mjesec dana i čuvati na suhom i hladnom mjestu, ali nikada u hladnjaku.
4. Klijavi i mekani krumpir (Opasni toksin solanin)
Krumpir je omiljeni prilog, ali u smočnici ne traje vječno. U idealnim, tamnim i hladnim uvjetima može izdržati mjesec do dva. No, kada krumpir omekša, pozeleni ili pusti velike klice, postao je rizičan za jelo.
Te klice i zeleni dijelovi sadrže solanin – prirodni toksin koji u većim količinama uzrokuje mučninu, proljev, povraćanje i jake glavobolje. Kod iznimno visokih doza, solanin može izazvati teške neurološke probleme, pa je mekan i isklijao krumpir puno pametnije zaobići.
5. Oštećene i napuhnute konzerve (Rizik od smrtonosnog botulizma)
Konzervirana hrana može stajati godinama, ali samo pod jednim uvjetom da je ambalaža savršena. Ako je konzerva udarena, ima udubljenja (osobito na spojevima i rubovima) ili tragove hrđe, njezin je vijek trajanja završen.
Mikroskopske rupice nastale od hrđe ili oštećeni hermetički spojevi otvaraju vrata bakterijama. Najveća opasnost vreba iz napuhanih konzervi – to je jasan znak prisutnosti bakterije Clostridium botulinum, koja proizvodi iznimno opasan toksin odgovoran za botulizam, rijetku ali potencijalno smrtonosnu bolest. Ako je konzerva napuhnuta ili “šišti” pri otvaranju, odmah je bacite u smeće!
