Europa nema vremena za predah. Dok se dijelovi središnje Azije već danima prže na temperaturama koje debelo premašuju 40 °C, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu, dr. Hans Henri P. Kluge, uputio je dramatično upozoranje: nad Atlantikom se već stvara novi, siloviti toplinski val koji se kreće prema našem kontinentu.
Prema najnovijim prognostičkim modelima, u Portugalu i južnoj Španjolskoj živa u termometru će već ovog tjedna dosegnuti paklenih 43 °C. Za novi, opasan toplinski udar užurbano se pripremaju i Francuska te zemlje Beneluksa.
Zbog ove izvanredne i ozbiljne situacije, šef WHO-a za Europu sazvao je hitan sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici 41 države članice, Europske komisije i brojnih civilnih udruga. Činjenica da se odazvalo više od 130 sudionika jasan je znak da države ekstremne vrućine napokon počinju tretirati kao ozbiljnu javnozdravstvenu krizu, a ne više samo kao običnu vremensku prognozu. Pitanje iza zatvorenih vrata bilo je izravno: što smo naučili iz dosadašnjih toplinskih valova i jesmo li uopće spremni za ono što tek dolazi?
Planovi spašavaju živote, ali pola Europe ih uopće nema
“Odgovori država pokazali su stvaran napredak, ali i propuste koje si jednostavno ne možemo priuštiti. Nacionalni akcijski planovi za obranu od vrućine doslovno spašavaju živote. Zemlje koje ih imaju reagirale su brzo i koordinirano”, istaknuo je Kluge.
Kao pozitivne primjere naveo je nekoliko europskih zemalja koje su razvile odlične sustave obrane:
Italija: Prati stopu smrtnosti u čak 45 gradova i dobiva podatke u realnom vremenu, što omogućuje trenutnu reakciju.
Španjolska: Uspostavila je vrhunsku suradnju s medijima oko brze i jasne komunikacije rizika prema građanima.
Austrija, Belgija i Francuska: Razvile su sustave koji su uspješno rasteretili zdravstveni sustav i spriječili kolaps bolnica tijekom vrhunca vala.
Međutim, Kluge je odmah nakon pohvala upozorio na poražavajuću činjenicu i najveći propust u cijeloj priči.
“Najalarmantniji propust je taj što niti pola zemalja europske regije uopće nema nacionalni akcijski plan za zaštitu zdravlja od ekstremnih vrućina. Mnogi ljudi i dalje uopće ne prepoznaju da su osobno ugroženi, čak i kada se aktivira crveni alarm”, oštar je direktor WHO-a.
Spora birokracija kriva za kašnjenje, ugroženi ostavljeni na milost i nemilost
Direktor WHO-a prstom je ukazao na konkretne probleme na terenu. Države su same prijavile kroničan nedostatak klimatiziranih javnih skloništa u gradovima, no poseban problem predstavlja spora birokracija. U nekim zemljama službeno proglašenje toplinskog vala kasni danima zbog proceduralnih i administrativnih razloga, što izravno i opasno usporava reakciju hitnih i zdravstvenih službi.
Osim toga, širom Europe domovi za starije i nemoćne, beskućnici te socijalno izolirani građani i dalje redovito ostaju potpuno izvan dosega pomoći, prepušteni sami sebi na ekstremnim temperaturama. Jasno je da i sama zdravstvena infrastruktura hitno mora postati otpornija na klimatske promjene.
Vrućina je sigurnosna prijetnja, a ne problem jednog sektora
Ipak, sastanak je pokazao i jedan važan pozitivan pomak. Države su konačno počele međusobno povezivati službe za izvanredne situacije, urbaniste koji planiraju gradove te ministarstva zdravstva i zaštite okoliša. “Ta koordinacija unutar vlada – izgrađena oko zajedničkog priznanja da je ekstremna vrućina prijetnja zdravstvenoj sigurnosti, a ne problem samo jednog sektora – jedna je od najvažnijih promjena koje smo vidjeli”, naveo je Kluge.
Iz WHO-a poručuju da neće sve ostati samo na riječima. Prikupit će sve lekcije i staviti ih na raspolaganje za sve 53 države članice, a spremni su pružiti i izravnu tehničku podršku svima koji žele ojačati svoje sustave obrane. “Sada radimo na dvije fronte: moramo hitno popraviti ono što je zakazalo proteklih tjedana prije nego što stigne novi toplinski val, ali i izgraditi zdravstvene sustave koji su dugoročno spremni za ekstremne vrućine”, zaključio je dr. Kluge.
