Jeste li se ikada zapitali zašto vam se neka pjesma u početku nije svidjela, a danas je ne možete izbaciti iz glave? Ili zašto kolega kojeg ste jedva primjećivali odjednom postane osoba kojoj se najviše veselite na poslu?
Psiholozi ovaj fenomen nazivaju “mere exposure effect”, odnosno efekt puke izloženosti. Riječ je o psihološkom obrascu prema kojem ljudi razvijaju veću naklonost prema nečemu jednostavno zato što su tome često izloženi.
Prema stručnjacima, naš mozak poznate stvari doživljava kao manje prijeteće. Kada neku osobu, predmet, ideju ili zvuk susrećemo više puta, postajemo opušteniji jer ih lakše prepoznajemo i obrađujemo. Upravo zbog tog osjećaja sigurnosti raste i simpatija prema onome što nam je poznato.
Drugim riječima, ne sviđa nam se nužno nešto zato što je najbolje, već zato što smo na to navikli.
Kako nastaju simpatije među ljudima?
Ovaj efekt posebno je zanimljiv kada je riječ o međuljudskim odnosima. Istraživanja pokazuju da ljudi često razviju privlačnost prema osobama koje redovito viđaju, bilo da se radi o kolegama, susjedima, kolegama s fakulteta ili članovima iste društvene grupe.
To ne znači da ćemo se zaljubiti u svakoga koga često susrećemo, ali učestali kontakt može povećati osjećaj bliskosti i povjerenja.
Upravo zato mnoge ljubavne veze započinju iz prijateljstva ili poznanstva koje traje mjesecima, pa čak i godinama.
Zašto stalno slušamo iste pjesme?
Efekt puke izloženosti ne djeluje samo na odnose. Prisutan je i u glazbi, modi, marketingu pa čak i politici.
Što češće čujemo određenu pjesmu, veća je vjerojatnost da će nam se početi sviđati. Slično vrijedi za modne trendove, poznate osobe ili proizvode koje svakodnevno viđamo u reklamama.
Stručnjaci ističu da upravo na tom principu funkcionira velik dio oglašavanja – poznato ime ili lice s vremenom nam postaje simpatičnije jer ga neprestano susrećemo.
Postoji i druga strana priče
Ipak, ni ovaj efekt nije beskonačan. Prevelika izloženost može proizvesti suprotan učinak. Pjesma koju ste obožavali može vam dosaditi nakon stotog slušanja, a pretjerano ponavljanje reklame može izazvati iritaciju umjesto simpatije.
Psiholozi zato upozoravaju da poznato ne mora uvijek značiti i najbolje. Ponekad biramo ljude, navike ili odluke samo zato što su nam poznati, a ne zato što su zaista najbolji izbor za nas.
Jesmo li svi podložni ovom efektu?
Kratak odgovor je: da. Većina ljudi nesvjesno razvija pozitivnije osjećaje prema stvarima koje često viđa. Upravo zato stručnjaci savjetuju da povremeno zastanemo i zapitamo se sviđa li nam se nešto zato što nam zaista odgovara ili samo zato što smo se na to navikli.
Možda je upravo zato istinita ona stara izreka da blizina rađa naklonost. Znanost kaže da u tome ima više istine nego što bismo očekivali.
