Hrvatsku je danas potresla vijest o smrti učenika drugog razreda osnovne škole u Velikoj Gorici, koji se tijekom velikog odmora ugušio komadom hrane.
O dramatičnim trenucima koji su prethodili tragediji govorila je dežurna liječnica Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije Sanja Kos, koja je sudjelovala u intervenciji.
“Dijete je bilo pod velikim odmorom, živahno, skakalo, smijalo se. Jeo je krafnu i očito je udahnuo veći zalogaj u dišni put. Djeca koja su bila pored njega su rekla da je poplavio, prestao disati i izgubio svijest te se srušio”, ispričala je za RTL.

Učiteljice odmah krenule s oživljavanjem
Prema riječima liječnice, učiteljice su odmah reagirale i započele postupak reanimacije prije dolaska Hitne pomoći.
“U učionici su učiteljice pristupile masaži srca i davale umjetno disanje. Dijete je tada već bilo plavo i nije reagiralo na doziv ni dodir”, rekla je Kos.
Po dolasku na mjesto događaja medicinski tim nastavio je s naprednim mjerama oživljavanja.
“Nije disalo i nije mu radilo srce. Pristupili smo dalje postupku oživljavanja, do trenutka kada smo primijetili da dijete ne reagira. Još dodatno su se primijetile pojave sigurnih znakova smrti. Prekinuli smo oživljavanje u 15.35 minuta”, kazala je liječnica.
Liječnici su se za život dječaka borili između 45 i 50 minuta.
“Od naprednih mjera oživljavanja, lijekova, reanimacije. Iznimno nam je svima žao, iskrena sućut obitelji”, poručila je Kos.
Dodala je kako su ovakvi slučajevi rijetki, ali da se ipak događaju te naglasila važnost pravodobnog prepoznavanja gušenja i pružanja prve pomoći.
Kako prepoznati opasno gušenje?
Liječnica je objasnila i da postoji razlika između lakšeg i težeg oblika gušenja.
Kod lakšeg gušenja osoba još uvijek može djelomično disati i kašljati, pa ju je potrebno poticati da nastavi kašljati kako bi sama izbacila strano tijelo. Kod težeg gušenja situacija je znatno opasnija.
“Tada treba zadati pet udaraca mekim dlanom na području između lopatica po leđima, svaki put pogledati je li hrana izletjela. Ako ne uspije, radi se Heimlichov hvat kod osobe koja je pri svijesti”, objasnila je Kos te detaljno opisala postupak pružanja pomoći.
Liječnica nije skrivala emocije nakon jedne od najtežih intervencija s kojima se medicinski djelatnici mogu suočiti.
“Emotivno je u svakom slučaju, uvijek je teško kada se nekome ovako nešto dogodi. Kod djece nam je najteže, kada sve napravite, a ne možete ga vratiti u život. Teško svima pada, od obitelji, učiteljica, ljudi u školi i nas djelatnika Hitne pomoći”, istaknula je.
Kako bi se učenicima i djelatnicima škole pomoglo nositi s tragedijom, u školu bi tijekom utorka trebao stići krizni tim Ministarstva.