Digitalno doba donijelo je brojne izazove, a jedan od najvećih je pitanje granice – koliko svoje intime, a posebno intime naše djece, smijemo izložiti očima javnosti? O toj osjetljivoj temi u Instagram prijenosu uživo raspravljale su proslavljena hrvatska atletičarka Blanka Vlašić i poznata klinička psihologinja Danijela Ostojić. Bez osude, ali s jasnim upozorenjem, osvijestile su roditelje o posljedicama koje pretjerano eksponiranje mališana može ostaviti na njihov budući razvoj.
View this post on Instagram
Blanka o teretu javnosti: „Nije uvijek ugodno, trebalo se naučiti balansu“
Blanka Vlašić, koja je i sama prošla kroz nevjerojatne profesionalne uspone i padove pod budnim okom javnosti, otkrila je kako se s tim teretom nosila od tinejdžerskih dana. „Kad sam sa 17 godina nakon prve olimpijade postala medijska ličnost, suočila sam se s naslovima izvučenima iz konteksta. Biti pod povećalom nije uvijek ugodno, čovjek se mora naučiti balansu – koliko dati, a koliko sačuvati za sebe“, rekla je Blanka. “Ja sam tada sa samo 17 godina slutila da da to neće biti lako i u tom trenutku sam imala drugi izbor. Ja sam završila srednju farmaceutsku školu. Mogla sam ići na faks, mogla sam imati posao koji je daleko od očiju javnosti. Međutim, kao što sam rekla, imala sam tu odgovornost prema svom talentu. Voljela sam sport više od ičega i onda sam si rekla s vremenom ću, nadam se, naučiti se nositi s tim. I zaista, čovjek se nauči nositi s tim, ali često nije lako. Često nisam ni znala što me sve čeka. Čekalo me svašta, ali to je tada bila moja odluka. Znači, nitko je nije donio za mene. I to je ono što je meni bilo važno. Znači, sad je pitanje jesam li ja s tih sedamnaest osjetljivih godina, realno zapravo mogla slutiti svu težinu te odluke… A danas kažu, da djeca s 13 godina mogu odabrati, što mislim da je to prerano.”, zaključila je Vlašić
View this post on Instagram
Za razliku od današnje djece čije živote roditelji često oponašaju od prvog dana, Blanka je naglasila da je ona svoju odluku o javnom životu donijela sama. „To je bio moj izbor, moj posao i moja odgovornost prema talentu. Danas se postavlja pitanje – mogu li djeca uopće dati pristanak za to eksponiranje u tako mladoj dobi? Mislim da je to prerano“, iskreno je zaključila sportašica.
Psihologinja upozorava: Djeca postaju žrtve vršnjačkog nasilja zbog objava roditelja
Psihologinja Danijela Ostojić, poznata po svom radu na promjeni balkanskih uvjerenja, iznijela je poražavajuće podatke iz svoje prakse. „Već sad imam djecu koja mi se žale na vršnjačko nasilje jer su njihovi roditelji na neki način prezentirali njihov život u javnosti. Prikazivanje djece u javnom prostoru automatski povlači negativne komentare i portale koji izvlače sve iz konteksta“, tvrdi Ostojić.
Psihologinja je naglasila kako ne vidi gotovo nikakve pozitivne aspekte u dijeljenju dječjih fotografija na internetu. „Ako zreloj ženi, poput Blanke, smeta kad se piše o tome što je jela ili s kim je popila kavu, zamislite kako je tek djetetu koje još nije završilo proces razvoja svoje ličnosti“, dodaje Ostojić.
Digitalna dilema: Kako zaštititi dijete, a ne ga izolirati?
Blanka, koja je majka trogodišnjeg Monda, priznala je kako je majčinstvo u njoj probudilo brojne strahove. „Tek kad sam postala majka shvatila sam koliko sam strahova razvila. Znam da moje dijete mora odrastati u digitalnom dobu i želim ga zaštititi pod svaku cijenu, ali isto tako znam da će biti dio toga. Moj stav je: neka bude dijete koliko god može“, poručila je Blanka.
View this post on Instagram
Psihologinja Ostojić ponudila je „zlatnu sredinu“, ističući da zabrane nisu rješenje. „Život je pitanje mjere. Nije dobra ideja djetetu zabraniti tehnologiju u potpunosti, jer smo u digitalnom dobu, ali važno je pronaći balans po vlastitom osjećaju. Ključ je u umjerenosti i svjesnom roditeljstvu“, zaključila je Ostojić.
Ovaj razgovor poslužio je kao snažan podsjetnik da se svaki “klik” na društvenim mrežama, koji uključuje našu djecu, mora odvagnuti jer internet ne zaboravlja – a naša djeca jednog će dana odrasti i morati živjeti s tom digitalnom ostavštinom.
