Dok se afrički kontinent bori s dosad najbrže širećom i najsmrtonosnijom epidemijom ebole u povijesti, europski zdravstveni sustavi ponovno su stavljeni u stanje visoke pripravnosti. Dr. Jean Kaseya, šef Afričkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (Africa CDC), poslao je dramatično upozorenje Europljanima, naglasivši kako bi neukroćeni virus mogao vrlo brzo stvoriti nova žarišta na europskom tlu, počevši od Velike Britanije.
Epidemija koja od svibnja bjesni u Demokratskoj Republici Kongo već je zarazila oko 10.000 ljudi i odnijela više od 5.000 života. Slučajevi su se proširili na Keniju, Nigeriju i Uganda, čime je ovo postala geografski najrasprostranjenija epidemija ebole ikada zabilježena.
“Uzorak je isti kao na početku koronavirusa!”
Uspoređujući trenutnu situaciju s ranim danima pandemije COVID-19, dr. Kaseya upozorio je zapadne zemlje da ne ponavljaju stare greške i ne žive u iluziji “nultog rizika”:
„Želimo da sve zemlje znaju da nisu sigurne ako ne poduzmu odgovarajuće mjere. Nijedan kontinent nije pošteđen. Prvi put u povijesti pogođene su tri afričke regije odjednom. Ne želimo gledati kako Velika Britanija i druge europske zemlje postaju nova žarišta!“ – izjavio je dr. Kaseya.
Dodatan razlog za veliku zabrinutost epidemiologa leži u činjenici da se iza ove epidemije krije Bundibugyo soj ebole, specifična vrsta virusa za koju trenutačno ne postoji odobreno cjepivo niti ciljani lijek. Za razliku od pretpostavki o zračnom prijenosu, ebola se prenosi izravnim kontaktom s tjelesnim tekućinama (krvlju, slinom, znojem) zaražene osobe ili preminulog, a bolesnik postaje zarazan tek nakon pojave prvih simptoma.
Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) potvrdila je da pomno prati situaciju i provodi strogi nadzor nad zdravstvenim i humanitarnim radnicima koji se vraćaju iz pogođenih područja, no umiruje javnost tvrdeći da je opći rizik za stanovništvo i dalje nizak.
Imamo li razloga za strah u Hrvatskoj?
Iako spomen ebole i potencijalnog ulaska virusa u Europu uvijek izaziva nelagodu, stručnjaci ističu da u Hrvatskoj u ovom trenutku nema razloga za paniku.
Hrvatski zdravstveni sustav i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) posjeduju strogo definirane protokole za postupanje s potencijalno unesenim tropskim i zaraznim bolestima, usklađene s direktivama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC).
Budući da se ebola ne širi zrakom poput koronavirusa ili gripe, već zahtijeva blizak, izravan kontakt s tjelesnim tekućinama teškog bolesnika, rizik od nekontroliranog širenja u zemljama s razvijenom zdravstvenom infrastrukturom, uključujući Hrvatsku izuzetno je nizak. Čak i u slučaju uvoza pojedinačnog slučaja zračnim prometom, izolacijski protokoli u hrvatskim bolnicama dizajnirani su da u korijenu presijeku daljnje širenje zaraze.
Epidemiolozi poručuju, mjesta za oprez i epidemiološki nadzor na granicama i zračnim lukama ima, no razloga za opći strah među građanima Hrvatske nema.
