Bosiljak je nezaobilazan dodatak jelima mediteranske kuhinje, no njegovi listovi kriju i niz hranjivih tvari koje bi mogle biti korisne za zdravlje. Osim što obogaćuje okus pizze, tjestenine i salata, sadrži vitamine, minerale i antioksidativne spojeve. Istraživanja proučavaju i njegove moguće učinke na stres, probavu te zdravlje srca, ali stručnjaci upozoravaju da za neke od tih koristi još nema dovoljno dokaza.
- 1. Bogat je antioksidansima
- 2. Sadrži važne vitamine i minerale
- 3. Mogao bi imati povoljan učinak na stres
- 4. Može li pomoći zdravlju srca?
- 5. Njegovi spojevi pokazuju antimikrobno djelovanje
- 6. Tradicionalno se koristi za probavne tegobe
- Kako ga uključiti u svakodnevnu prehranu?
- Tko treba biti oprezan s bosiljkom?
Bosiljak je vrijedan dodatak prehrani tijekom cijele godine, bilo da ga koristimo svježeg, sušenog ili zamrznutog.
1. Bogat je antioksidansima
Bosiljak sadrži različite antioksidativne spojeve, uključujući flavonoide poput kvercetina i apigenina te karotenoide poput beta-karotena, luteina i zeaksantina.
Antioksidansi pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa, procesa koji se povezuje sa starenjem i raznim kroničnim bolestima. Lutein i zeaksantin važni su i za zdravlje očiju.
Ipak, zasad nema dovoljno dokaza da konzumacija bosiljka može spriječiti određene bolesti, poput katarakte ili reumatoidnog artritisa.
2. Sadrži važne vitamine i minerale
Iako ga najčešće jedemo u malim količinama, bosiljak sadrži niz hranjivih tvari. Među njima su vitamini K, A, C i E, folat te pantotenska kiselina.
Od minerala se izdvajaju kalij, magnezij, kalcij, željezo, bakar i fosfor.
Vitamin K posebno je važan za normalno zgrušavanje krvi i zdravlje kostiju. Količina hranjivih tvari koju unosimo ipak ovisi o tome koliko bosiljka jedemo.
3. Mogao bi imati povoljan učinak na stres
Posebno se proučava sveti bosiljak, poznat i kao tulsi, koji je srodna, ali različita vrsta od uobičajenog kulinarskog bosiljka.
U tradicionalnoj ayurvedskoj medicini koristi se zbog mogućih učinaka na stres, raspoloženje i san. Neka istraživanja ispitivala su i njegov potencijal u ublažavanju simptoma tjeskobe.
Vogue navodi manje kliničko istraživanje u kojem je 60 osoba s velikim depresivnim poremećajem tijekom četiri tjedna uz standardnu terapiju dobivalo sirup od slatkog bosiljka ili placebo. Skupina koja je primala sirup zabilježila je veće poboljšanje rezultata povezanih s tjeskobom i depresijom.
Međutim, riječ je o preliminarnim nalazima. Istraživanja koncentriranih pripravaka ne znače da će uobičajene količine bosiljka u hrani imati jednak učinak.
4. Može li pomoći zdravlju srca?
Određena preliminarna istraživanja upućuju na moguće kardiovaskularne koristi spojeva iz svetog bosiljka. Primjerice, peptidi dobiveni iz te biljke pokazali su potencijal za snižavanje krvnog tlaka u istraživanjima na štakorima.
No takvi rezultati još nisu potvrđeni kod ljudi. Trenutačno nema uvjerljivih dokaza da konzumacija običnog kulinarskog bosiljka snižava krvni tlak.
5. Njegovi spojevi pokazuju antimikrobno djelovanje
Neka laboratorijska istraživanja pokazala su da određeni spojevi u eteričnom ulju bosiljka imaju antimikrobna svojstva.
Zbog toga se proučava i njihova moguća primjena u njezi kože. Ipak, zasad nema dovoljno kliničkih dokaza da jedenje bosiljka može liječiti akne, perut ili gubitak kose.
6. Tradicionalno se koristi za probavne tegobe
Bosiljak se tradicionalno upotrebljava za ublažavanje probavnih smetnji, a znanstvenici proučavaju i djelovanje njegovih ekstrakata na crijevno tkivo.
Međutim, dokazi da uobičajene količine bosiljka u obrocima mogu ublažiti nadutost ili poboljšati probavu zasad su ograničeni. Zato ga je najbolje promatrati kao ukusan i hranjiv dodatak jelima, a ne kao dokazani lijek za probavne probleme.
Kako ga uključiti u svakodnevnu prehranu?
Bosiljak se može dodati mnogo većem broju jela nego što se obično misli. Osim klasičnih kombinacija s rajčicama, mozzarellom, pizzom i tjesteninom, može obogatiti i:
- Juhe i variva: dodajte svježi ili sušeni bosiljak juhama od povrća te jelima od leće, slanutka i graška.
- Žitarice: pomiješajte ga s kuhanom rižom, ječmom ili kvinojom, maslinovim uljem i parmezanom.
- Smoothieje: nekoliko svježih listova može dati osvježavajuću aromu napitku od banane i biljnog mlijeka.
- Ribu: sušeni bosiljak dobro se uklapa u jela sa sardinama i lososom.
- Doručak: dodajte ga na tost s avokadom, u omlet ili uz kajganu.
- Pečeno povrće: svježe listove dodajte neposredno prije posluživanja kako bi zadržali aromu.
Za čuvanje svježeg bosiljka listove možete oprati, temeljito osušiti, rasporediti u kalup za led, preliti maslinovim uljem i odmah zamrznuti. Nakon zamrzavanja kockice prebacite u posudu prikladnu za zamrzivač i upotrebljavajte ih u juhama i umacima. Svježe začinsko bilje ne treba čuvati potopljeno u ulju na sobnoj temperaturi.
Tko treba biti oprezan s bosiljkom?
Bosiljak se u količinama koje se uobičajeno koriste u kuhanju smatra sigurnim za većinu ljudi. Ipak, koncentrirani ekstrakti i eterična ulja nisu isto što i svježi listovi u obroku.
Trudnice i dojilje trebale bi izbjegavati ljekovite doze i koncentrirane pripravke bosiljka bez savjeta zdravstvenog stručnjaka jer njihova sigurnost nije dovoljno istražena.
Oprez je potreban i kod osoba koje uzimaju varfarin ili slične antikoagulanse koji djeluju kao antagonisti vitamina K. U takvim slučajevima važan je dosljedan unos vitamina K, a ne nužno potpuno izbjegavanje namirnica koje ga sadrže.
Bosiljak zato ima svoje mjesto u raznovrsnoj prehrani: donosi aromu, određene vitamine, minerale i antioksidanse, ali njegove moguće zdravstvene koristi ne treba precjenjivati. Za većinu ljudi najjednostavniji način da ga iskoriste jest redovito ga dodavati raznovrsnim jelima.
