Znanstvenici su identificirali mogući novi podtip depresije povezan s poremećajem unutarnjeg biološkog sata, koji bi mogao zahvaćati gotovo četvrtinu osoba s teškom, ponavljajućom ili dugotrajnom depresijom. Riječ je o takozvanoj cirkadijalnoj depresiji, čije su glavne karakteristike poremećen ritam spavanja, izražen umor nakon buđenja i sklonost kasnijem odlasku na spavanje.
Istraživanje stručnjaka sa Sveučilišta u Sydneyju objavljeno je u časopisu British Journal of Psychiatry. Istraživači su analizirali kliničke i genetske podatke više od 10.000 osoba s depresijom, a obilježja predloženog podtipa prepoznali su kod 2604 sudionika.
Koji su simptomi cirkadijalne depresije?
Cirkadijalni ritam unutarnji je 24-satni biološki sat koji utječe na ciklus spavanja i budnosti, ali i na brojne druge procese u organizmu. Kada taj ritam nije usklađen s dnevnim obvezama i prirodnim ciklusom svjetla i tame, mogu se pojaviti različite poteškoće.
Prema istraživanju, među obilježjima koja se povezuju s mogućom cirkadijalnom depresijom su:
- Buđenje uz izražen osjećaj umora, čak i nakon spavanja.
- Sklonost kasnijem odlasku na spavanje i kasnijem buđenju.
- Spavanje dulje nego inače tijekom depresivnih epizoda.
- Promjene simptoma ovisno o godišnjem dobu.
- Neusklađenost biološkog sata s radnim i društvenim obvezama, poznata kao društveni jet lag.
Istraživači su utvrdili i da su osobe koje su pokazivale obilježja ovog podtipa češće bile žene te da su u prosjeku ranije počele razvijati simptome depresije. U toj su skupini zabilježeni i teži simptomi, uključujući suicidalne misli te razdoblja neuobičajeno povišene energije ili uzbuđenja.
Genetske analize upućivale su i na povećan rizik za neke upalne i kardiovaskularne probleme te neurorazvojna stanja, poput ADHD-a. Međutim, takvi nalazi ne znače da će svaka osoba s ovim obrascem spavanja razviti navedene probleme.
Zašto bi uobičajeni antidepresivi mogli biti manje učinkoviti?
Istraživači su primijetili da su osobe koje odgovaraju predloženom podtipu prijavljivale slabiji odgovor na neke često korištene antidepresive, uključujući lijekove iz skupina SSRI i SNRI. Ujedno su prijavljivale više nuspojava.
Zbog toga znanstvenici smatraju da bi kod dijela pacijenata moglo biti korisno ranije razmotriti pristupe usmjerene na regulaciju biološkog sata. Među mogućim pristupima spominju se terapija svjetlom, melatonin i bihevioralne metode koje pomažu uskladiti ritam spavanja i budnosti.
Stručnjaci pritom naglašavaju važnost individualnog pristupa liječenju. Ako antidepresivi ne donose očekivane rezultate ili izazivaju poteškoće, promjene terapije potrebno je razmotriti s liječnikom, a ne samostalno prekidati uzimanje lijekova.
Nisu svi stručnjaci uvjereni da je riječ o novoj vrsti depresije
Iako istraživanje otvara mogućnost preciznijeg pristupa liječenju, dio stručnjaka upozorava da još nije dokazano kako cirkadijalnu depresiju treba klasificirati kao zaseban podtip.
Profesor David Curtis s Instituta za genetiku Sveučilišnog koledža u Londonu smatra da rezultati ne dokazuju postojanje nove kategorije depresije. Ističe da psihijatri već dugo prepoznaju atipične simptome poput povećanja tjelesne težine, duljeg spavanja i pomaknutog ritma spavanja.
Prema njegovu mišljenju, obilježja koja su istraživači izdvojili djelomično se preklapaju s već poznatim oblicima depresije, pa samo grupiranje određenih simptoma ne znači nužno da je otkriven zaseban podtip.
Slično upozorenje iznio je i profesor Andrew Coogan sa Sveučilišta Maynooth. Promjene biološkog sata i njihova povezanost s depresijom poznate su odranije, no smatra da bi daljnja istraživanja mogla pomoći u utvrđivanju imaju li terapije usmjerene na cirkadijalni ritam posebnu korist za određene pacijente.
Što nalazi znače za osobe koje se bore s depresijom?
Istraživanje upućuje na to da kod depresije nije važno pratiti samo raspoloženje nego i obrasce spavanja, razinu energije te promjene simptoma tijekom dana i godine. Bolje razumijevanje tih čimbenika moglo bi pomoći stručnjacima da ranije prepoznaju potrebe pojedinih pacijenata i odaberu prikladniji pristup liječenju.
Ipak, cirkadijalna depresija zasad je predloženi podtip koji zahtijeva dodatnu provjeru. Kasno lijeganje, jutarnji umor ili dulje spavanje sami po sebi nisu dokaz depresije. Ako potištenost, gubitak interesa, umor ili drugi simptomi traju i ometaju svakodnevni život, važno je potražiti stručnu pomoć.
