Kontakt očima smatra se važnim dijelom komunikacije jer može pokazati da slušamo sugovornika, da smo zainteresirani za razgovor i da mu posvećujemo pozornost. Ipak, postoji granica nakon koje pogled više ne djeluje prijateljski, već može izazvati nelagodu ili ostaviti dojam da netko pokušava uspostaviti dominaciju.
O toj se temi ponovno počelo raspravljati nakon objave najave dokumentarca „You Can See Everything”, redatelja Nathana Fieldera i Lancea Oppenheima, koji se bavi Elizabeth Holmes, bivšom čelnicom tehnološke kompanije Theranos osuđenom zbog prijevare. U jednoj sceni Fielder i Holmes sjede vrlo blizu jedno drugome i tijekom razgovora održavaju intenzivan kontakt očima.
Dok Holmes uvjerava sugovornika da je iskrena i da ga ne pokušava prevariti, njihovi pogledi postaju toliko intenzivni da je scena kod mnogih gledatelja izazvala nelagodu. Upravo je taj trenutak potaknuo pitanje o tome koliko je kontakta očima zapravo dovoljno i kada on počinje djelovati prijeteće.
Koliko je kontakta očima previše?
Stručnjakinja za bonton i autorica Elaine Swann ističe da je ključ u umjerenosti. Prema njezinim riječima, važno je gledati sugovornika dok razgovaramo, ali pritom ne pretjerivati s intenzitetom pogleda.
Predugo i neprekidno zurenje može djelovati zastrašujuće ili neugodno, dok često skretanje pogleda može ostaviti dojam da nešto skrivamo ili izbjegavamo razgovor. Zbog toga je važno pronaći ravnotežu između pokazivanja interesa i poštovanja osobnog prostora druge osobe.
Istraživanja su pokazala da uzajamni kontakt očima može izazvati različite fiziološke reakcije, uključujući ubrzavanje otkucaja srca i pojačano uzbuđenje. Prema istraživanju iz 2015. godine, pogled koji traje dulje od otprilike 3,2 sekunde može početi djelovati prijeteće, umjesto da stvara osjećaj povezanosti.
Što o osobi govori intenzivan pogled?
Dugotrajan kontakt očima ne mora nužno značiti da netko pokušava zastrašiti drugu osobu. Prema Swann, moguće je da pojedinci jednostavno ne prepoznaju kada njihovo ponašanje drugima postaje neugodno.
S druge strane, neprekidno zurenje može biti i svjestan pokušaj uspostavljanja autoriteta ili izazivanja nelagode kod sugovornika. U takvim situacijama pogled postaje sredstvo kojim netko pokušava preuzeti kontrolu nad interakcijom.
Ipak, samo na temelju kontakta očima ne može se pouzdano zaključiti kakve su nečije namjere. Važno je uzeti u obzir i druge elemente komunikacije, poput izraza lica, tona glasa, govora tijela i samog konteksta razgovora.
Zašto je Elizabeth Holmes ponovno u središtu pozornosti?
Dokumentarac „You Can See Everything” bavi se Elizabeth Holmes, koja je postala poznata kao osnivačica kompanije Theranos, nekada predstavljane kao revolucionarna tehnološka tvrtka u području zdravstvene dijagnostike. Njezina je kompanija obećavala izvođenje brojnih krvnih pretraga uz pomoć vrlo malih količina krvi, no poslije su razotkriveni ozbiljni problemi s tehnologijom i poslovanjem.
Holmes je 2022. godine osuđena za prijevaru ulagača, a njezin slučaj postao je jedan od najpoznatijih primjera obmanjujućih obećanja u tehnološkoj industriji.
U novom dokumentarcu Fielder i Oppenheim istražuju njezin način komunikacije i pitanje koliko je ono što pokazuje drugima iskreno, a koliko može biti dio pažljivo oblikovanog nastupa. Autori gledateljima prepuštaju da sami procijene njezino ponašanje, a intenzivan kontakt očima u najavi filma postao je jedan od najupečatljivijih detalja.
