Grace Coddington jedno je od najprepoznatljivijih imena svjetske modne industrije. Bivša manekenka i dugogodišnja kreativna direktorica američkog Voguea desetljećima je oblikovala način na koji moda izgleda na fotografijama, a njezine raskošne, maštovite vizije postale su njezin zaštitni znak. Ipak, put do statusa modne legende nije bio nimalo jednostavan. Teška prometna nesreća prekinula je njezinu manekensku karijeru, no upravo je nakon nje započelo novo poglavlje njezina života.
Rođena je 20. travnja 1941. godine na velškom otoku Angleseyju, gdje je odrasla daleko od užurbanog svijeta mode. Kao djevojka zaljubila se u časopis Vogue, koji joj je predstavljao prozor u svijet kojem je željela pripadati. S 18 godina prijavila se na natječaj za modele i uspjela, čime je započela njezina karijera pred fotografskim objektivima.
Bila je uspješna manekenka, a onda je uslijedila tragedija
Tijekom šezdesetih godina Coddington je postala jedno od zapaženijih lica londonske modne scene. Surađivala je s fotografskim velikanima poput Helmuta Newtona i Guya Bourdina, a njezina prepoznatljiva crvena kosa i karakteristična frizura, koju je oblikovao slavni frizer Vidal Sassoon, dodatno su je izdvajale.
Međutim, kada je imala 26 godina, njezin se život promijenio nakon teške prometne nesreće. Zadobila je ozbiljne ozljede lica i izgubila lijevi očni kapak. Uslijedile su zahtjevne plastične operacije, a manekenska karijera kakvu je dotad poznavala više nije bila moguća.
Umjesto da napusti modni svijet, odlučila je svoju budućnost pronaći iza kulisa. Godine 1968. počela je raditi kao mlađa urednica britanskog Voguea, gdje je tijekom sljedećih desetljeća razvijala svoj prepoznatljiv osjećaj za estetiku i vizualno pripovijedanje.
S Annom Wintour oblikovala je povijest Voguea
Nakon rada u britanskom izdanju Voguea i kratkog angažmana za modnu kuću Calvin Klein u New Yorku, 1988. godine pridružila se američkom Vogueu kao kreativna direktorica. Zanimljivo je da je iste godine Anna Wintour preuzela mjesto glavne urednice časopisa.
Njih dvije postale su jedan od najpoznatijih tandema modne industrije. Dok je Wintour bila poznata po poslovnoj odlučnosti i jasnoj viziji, Coddington je donosila umjetničku slobodu, romantiku i raskošne modne priče koje su nadilazile klasično predstavljanje odjeće.
Jedan od njezinih najpoznatijih projekata bila je modna interpretacija “Alise u zemlji čudesa” iz 2003. godine, u kojoj su sudjelovali istaknuti svjetski dizajneri. Njezine fotografije često su izgledale poput prizora iz bajke, a odjeća je postajala dio priče, a ne samo predmet koji treba prikazati.
Široj javnosti postala je poznatija nakon dokumentarnog filma “The September Issue” iz 2009. godine, koji je prikazao nastanak velikog rujanskog izdanja Voguea. U filmu je njezin odnos s Wintour pokazao i dvije različite vizije mode: strogo uređenu poslovnu strategiju i neograničenu kreativnost.
Privatni život obilježili su teški gubici
Iza profesionalnog uspjeha krije se i niz osobnih tragedija. Prema dostupnim biografskim prikazima, tijekom nemira u Londonu gomila je napala i prevrnula njezin automobil. Nakon tog traumatičnog događaja izgubila je trudnoću, što je ostavilo dubok trag na njezinu životu.
Nakon smrti sestre Rosemary preuzela je brigu o njezinu sinu Tristanu te ga sama odgajala. U privatnom životu bila je dvaput udana, najprije za ugostitelja Michaela Chowa, a potom za fotografa Willieja Christieja. Više od tri desetljeća njezin je partner frizerski stilist Didier Malige.
Posebno mjesto u njezinu životu zauzimaju mačke. Coddington ih obožava i često ih crta, a svoju je ljubav prema tim životinjama pretočila i u kreativne projekte. Objavila je ilustriranu knjigu “The Catwalk Cats”, dok je 2018. godine za Louis Vuitton osmislila kolekciju inspiriranu svojim mačkama.
Vogue je napustila, ali nije odustala od mode
Godine 2016. Coddington je napustila stalnu poziciju u američkom Vogueu i nastavila raditi kao neovisna kreativna savjetnica. Time je dobila više prostora za vlastite projekte, uključujući suradnje na reklamnim kampanjama i razvoj parfema.
Njezin rad prepoznat je i izvan uredničkih krugova, a među priznanjima se ističe nagrada za životno djelo Vijeća modnih dizajnera Amerike (CFDA).
Knjiga “Grace: Now”, koju je objavio Phaidon, osvrće se na desetljeće njezina stvaralaštva nakon odlaska s vodeće pozicije u Vogueu i donosi pregled njezinih kreativnih projekata, uključujući rad za časopis W.
