Broj pretile djece i adolescenata na globalnoj razini dosegnuo je zastrašujuće razmjere. Prema najnovijim opsežnim podacima koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), tijekom 2024. godine s dijagnozom pretilosti živjelo je čak 170 milijuna mladih u dobi od 5 do 19 godina.
Porast je dramatičan, dok je 1990. godine učestalost pretilosti u toj populaciji iznosila skromnih dva posto, u 2024. godini skočila je na zabrinjavajućih osam posto. Analiza pokazuje da od ukupnog broja prekomjerno teške djece 70 milijuna otpada na najmlađe (od 5 do 9 godina), dok 100 milijuna čine adolescenti u dobi od 10 do 19 godina.
Strikta ograničenja: Lijekovi i kirurgija samo u najtežim slučajevima
Reagirajući na ove zabrinjavajuće podatke, WHO je po prvi put u povijesti objavio službene medicinske smjernice namijenjene liječenju pretilosti u dječjoj i adolescentskoj dobi. Stručnjaci naglašavaju da temelj svake terapije moraju biti strukturirani, nadzirani programi koji uključuju usvajanje zdravijih prehrambenih navika, povećanje tjelesne aktivnosti i dugoročnu promjenu obiteljskog životnog stila.
Posebno je naglašeno da se lijekovi za mršavljenje i barijatrijski kirurški zahvati strogo zabranjuju kod djece mlađe od devet godina.
Kada je riječ o adolescentima od 10 do 19 godina, primjena odobrenih farmakoloških terapija može se razmatrati isključivo ako višemjesečni promjene životnog stila pod nadzorom liječnika ne daju rezultate. S druge strane, barijatrijska kirurgija ostaje rezervirana isključivo za ekstremne oblike teške pretilosti, uz iznimno stroge zdravstvene uvjete i nadzor.
Fizičke bolesti i narušeno mentalno zdravlje idu ruku pod ruku
Eksperti WHO-a upozoravaju da rani razvoj pretilosti dramatično povećava rizik od kroničnih oboljenja u kasnijoj dobi, prvenstveno dijabetesa tipa 2 i teških kardiovaskularnih poremećaja. Unatoč tome, jednak naglasak stavlja se i na ozbiljne posljedice po psihološko stanje mladih.
Godine istraživanja potvrđuju da se pretila djeca svakodnevno suočavaju sa stigmatizacijom, vršnjačkim nasiljem, anksioznošću, depresijom te izrazito niskim samopouzdanjem. Zbog toga se od zdravstvenih sustava zahtijeva da fizičko i mentalno zdravlje djeteta tretiraju paralelno.
Dr. Luz Maria De Regil, direktorica Odjela za prehranu i sigurnost hrane pri WHO-u, istaknula je da primarni cilj mora biti cjelovito zdravlje, a ne puko prebrojavanje skinutih kilograma. Iz organizacije su apelirali na vlade i lokalne zajednice da osiguraju uvjete u kojima će zdrava hrana i sportski sadržaji postati pristupačni i financijski dostupni svim obiteljima, jer sama zdravstvena skrb neće biti dovoljna za zaustavljanje ove globalne epidemije.
