Ako vam se pomisao na teretanu, trčanje ili naporne treninge nikako ne uklapa u raspored, postoji jedna puno jednostavnija opcija koju vjerojatno već prakticirate svaki dan. Riječ je o hodanju, a stručnjaci za Vogue objašnjavaju zašto ono može imati ozbiljne zdravstvene koristi.
Hodanje je osobito dobra početna aktivnost za ljude koji se trenutno malo kreću. Pomaže povećati svakodnevnu potrošnju energije, može pridonijeti zdravlju srca i krvnih žila, podržava cirkulaciju, aktivira mišiće nogu i održava pokretljivost zglobova. Korisno može biti i kod kontrole tjelesne težine jer omogućuje povećanje razine aktivnosti bez opterećenja kakvo donose intenzivniji treninzi.
Je li 10.000 koraka zaista potrebno?
Ne postoji čarobna brojka nakon koje hodanje odjednom postaje “pravi” trening. Vogue navodi da početnicima može biti praktičan cilj postupno doći do otprilike 8000 do 10.000 koraka dnevno, ali broj koraka nije jedino što treba promatrati.
Važnije je i kako hodate. Ubrzavanje tempa može povećati intenzitet i pružiti snažniji kardiovaskularni podražaj. Ako vam je uobičajena šetnja s vremenom postala potpuno lagana, tijelo se vjerojatno prilagodilo pa za daljnji napredak možete ubrzati, uključiti uzbrdice ili povremeno ubaciti kraće brže dionice.
Drugim riječima, nema potrebe samo zbog brojke na mobitelu ili pametnom satu juriti prema 15 ili 20 tisuća koraka.
Svaki korak se računa, ali nije isto kretanje i trening
Hodanje do posla, stepenice, kretanje po uredu ili obavljanje kućanskih poslova svakako povećavaju ukupnu dnevnu aktivnost. I dalje je to bolje nego provesti cijeli dan sjedeći.
Ipak, takvo je kretanje često isprekidano i sporije. Namjerna šetnja omogućuje vam da određeno vrijeme održavate kontinuiran tempo i, ako želite, povećate intenzitet. Zato svakodnevni koraci imaju vrijednost, ali ne moraju imati isti učinak kao strukturirana šetnja.
Kada samo hodanje ipak nije dovoljno?
Tu dolazi važan dio priče. Ako želite izgraditi više mišića, povećati snagu, poboljšati sportsku izvedbu ili značajnije promijeniti tjelesnu kompoziciju, samo hodanje vjerojatno neće biti dovoljno.
Stručnjaci zato preporučuju hodanje promatrati kao temelj tjelesne aktivnosti, a ne njezin konačni cilj. Uz njega ima smisla uključiti trening snage dva do tri puta tjedno te određeni oblik vježbi mobilnosti. Pilates, trčanje ili neki sport također mogu tijelu pružiti podražaje koje hodanje samo po sebi ne daje.
To je posebno važno za osobe starije od 40 godina, kod kojih se prirodno povećava sklonost gubitku mišićne mase, ali i za one koji zbog dugotrajnog sjedenja imaju zategnute kukove ili stražnju ložu. U takvim slučajevima kratkih 15 do 20 minuta vježbi snage ili mobilnosti može se jednostavno dodati postojećoj šetnji.
Više koraka ne znači automatski bolje rezultate
Jedna od najvećih zabluda vezanih uz hodanje upravo je ideja da je svaki dodatni korak nužno korak prema boljoj formi.
Ako već hodate puno, možda ne trebate samo produžavati rutu. Umjesto toga možete povećati tempo, ubaciti uzbrdice ili kratke intervale bržeg hoda. Na taj način i poznata ruta može postati zahtjevnija.
Poruka stručnjaka zapravo je prilično jednostavna: redovitost je važnija od povremenog pretjerivanja.
Zato, ako trenutno gotovo uopće ne vježbate, ne morate odmah kupovati članstvo u teretani niti si zadavati ambiciozne ciljeve. Redovite šetnje mogu biti vrlo dobar prvi korak prema aktivnijem životnom stilu, a kada tijelo ojača, uvijek možete dodati još neki oblik treninga.
