Ako ste danas tražili savršen izgovor za pokleknuti pred slatkim grijehom i počastiti se mirisnom krafnom prelivenom čokoladom ili punjenom finom žutom kremom od vanilije, imamo sjajne vijesti. Danas se, naime, obilježava Nacionalni dan krafni punjenih kremom! Iako je riječ o neslužbenom prazniku koji je potekao iz SAD-a, ova se slastica u svim svojim oblicima i varijacijama već desetljećima obožava diljem svijeta.
No, jeste li se ikada zapitali kako je ovaj prženi komad tijesta postao globalni fenomen, zašto u sredini ima rupu i odakle uopće neraskidiva poveznica između policajaca i kutije krafni? Preteče današnjih krafni u Ameriku su u 18. stoljeću donijeli nizozemski doseljenici pod nazivom olykoeks (uljni kolači). Bili su to jednostavni okruglice od tijesta pržene u svinjskoj masti. Međutim, budući da se sredina tijesta pri prženju teže pekla i često ostajala sirova ili gnjecava, domaćice su u središte stavljale orašaste plodove (otuda engleski naziv dough-nut odnosno tijesto s oraščićem) kako bi zamaskirale nepečeni dio.
Tko je izumio rupu u krafni?
Za rupu u sredini, bez koje danas ne možemo zamisliti klasičnu američku krafnu, zaslužan je mladi kapetan broda Hanson Gregory. Prema legendi iz 1847. godine, 16-godišnji Gregory bio je nezadovoljan sirovom i masnom sredinom krafni koje su posluživane na brodu. Uzeo je poklopac s brodskog spremnika za biber i isjekao središnji dio tijesta prije prženja. Rupa je omogućila da se krafna ispeče potpuno ravnomjerno i brzo, a oblik koji je tako nastao postao je apsolutni svjetski standard!
Zašto policajci stalno jedu krafne?
Veza između policajaca i krafni nije samo holivudski klišej iz filmova i serija — ona ima vrlo praktične povijesne korijene. Tijekom 1940-ih i 1950-ih godina, rad u noćnim smjenama bio je iznimno ugodan i osamljen, a slastičarnice s krafnama bile su među rijetkim lokalima koji su radili čitavu noć ili otvarali vrata u rane jutarnje sate (oko 3 ili 4 ujutro) kako bi pripremili svježu robu za smjenu.
Policajci u patrolama ondje su mogli popiti toplu kavu, pojesti brz i jeftin obrok te na miru ispuniti papire. S druge strane, vlasnicima slastičarnica odgovarala je prisutnost policije u kasnim noćnim satima radi sigurnosti, pa su ih rado ugošćavali.
Zanimljivosti koje niste znali:
-
Ratne krafne: Tijekom Prvog svjetskog rata, volonterke Crvenog križa (poznate kao Doughnut Girls) pržile su krafne na fronti u Europi kako bi podigle moral američkim vojnicima.
-
Proizvodnja u milijardama: Samo u SAD-u svake se godine proizvede više od 10 milijardi krafni!
-
Najveća krafna na svijetu: Težila je više od 1,7 tona, a napravljena je u Utici u New Yorku 1993. godine.
Bilo da preferirate klasične s džemom od marelice, punjene bavarskom kremom ili prelivene šarenim mrvicama — danas je idealan dan za prepustiti se ovom slatkom užitku bez grižnje savjesti!
