U Zagrebu je zabilježena pojačana aktivnost virusa Zapadnog Nila. Kako javlja RTL, virus je službeno potvrđen kod pet uginulih vrana na različitim gradskim lokacijama, dok se u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” trenutno liječe četiri pacijenta, od kojih se dvoje nalazi na odjelu intenzivne njege.
Laboratorijska analiza potvrdila je prisutnost virusa u uginulim vranama na čak pet poznatih gradskih lokacija: u Zapruđu, na Kvaternikovom trgu, u Parku Bartola Kašića, na Savici te u Dubravi. Voditelj laboratorija za virologiju i patologiju Hrvatskog veterinarskog instituta, Vladimir Savić, istaknuo je kako to jasno pokazuje da je virusna aktivnost na području Zagreba iznimno izražena.
Savić pojašnjava da se virus primarno širi cirkulacijom putem komaraca među pticama, komarac se nahrani na zaraženoj ptici i zatim ubodom prenosi virus dalje. Problem nastaje kada zaraženi komarac izađe iz tog prirodnog kruga i ubode čovjeka, konja ili drugog sisavca.
Iako većina zaraženih ljudi prolazi bez ikakvih simptoma, virus u određenim slučajevima može izazvati iznimno teške zdravstvene komplikacije. Predstojnik Klinike za infektivne bolesti, Ivan Puljiz, upozorava da kod manjeg broja pacijenata dolazi do infekcije živčanog sustava, što uključuje poremećaj svijesti, drhtanje ruku, konvulzije i epileptičke napade. Kod najtežih oblika bolesti smrtnost iznosi i do 90 posto, pri čemu su najugroženije osobe starije životne dobi, kronični bolesnici te oni s oslabljenim imunitetom.
Hitne mjere i opasnost za gradski ekosustav
Zbog alarmantnih nalaza, gradske službe najavile su hitne mjere pojačanog suzbijanja komaraca na svim lokacijama gdje su pronađene uginule ptice. Tretmani takozvanim hladnim zamagljivanjem započet će u utorak i srijedu u ranim jutarnjim satima. Akcija će prvo obuhvatiti područja Savice, Središća, Zapruđa, Travnog, Utrina i Sloboštine, a potom se širi i na šire područje Donjeg i Gornjeg grada.
Osim što ugrožava ljudsko zdravlje, širenje virusa predstavlja opasnost i za gradsku faunu. Boleslaw Slocinski iz Udruge BIOM (voditelj projekta Interreg Aviator koji se bavi ovim virusom) ističe da uz sivu vranu najviše stradavaju i manje vidljive ptice grabljivice, poput jastreba i kopca. Slocinski upozorava da poremećaj u populaciji ptica može narušiti ravnotežu u gradu i stvoriti uvjete koji odgovaraju štetočinama koje ne želimo u blizini, kao što su štakori i drugi glodavci.
Stručnjaci apeliraju na građane da svaku uočenu uginulu pticu bez odgađanja prijave veterinarskoj službi ili Ministarstvu poljoprivrede. Kao najučinkovitiju mjeru osobne zaštite naglašavaju izbjegavanje uboda komaraca i korištenje repelenata.
