Pitanje priuštivosti stanovanja već je godinama jedna od najvrućih tema u cijeloj Europi, a najnovija analiza istraživačkog instituta Deutsche Bank pod nazivom “Mapping the World’s Prices 2026” razotkrila je drastične razlike u cijenama nekretnina među europskim metropolama. Dok u Hrvatskoj većini građana pri spomenu cijene od 4.000 eura po četvornom metru u novogradnji mrak pada na oči, usporedba s vodećim europskim urbanim središtima pokazuje da prijestolnice Europe igraju u potpuno nekoj drugoj, financijski nedostižnoj ligi. Istraživanje koje je usporedilo cijene stanova u središtima 69 svjetskih gradova (od čega 28 u Europi) pokazalo je da prosječna cijena kvadrata u analiziranim europskim metropolama iznosi paprenih 9.090 eura.
Švicarska i London drže apsolutne rekorde
Na samom vrhu ljestvice neprikosnoveno vladaju dva švicarska grada. Za kupnju kvadrata stana u samom središtu Züricha potrebno je izdvojiti nevjerojatnih 22.910 eura, dok u Ženevi ta brojka iznosi 19.439 eura. U praksi to znači da prosječan stan od 80 četvornih metara u Zürichu stoji astronomskih 1,83 milijuna eura! Kada to usporedite s prosječnim hrvatskim primanjima, jasno je da jedan jedini kvadrat u Zürichu košta znatno više od čitave godišnje hrvatske prosječne plaće.
Odmah iza Švicaraca smjestio se London s prosječnih 17.241 euro po kvadratu, čime je britanska prijestolnica čak 35 posto skuplja od Pariza, gdje kvadrat u prosjeku stoji 12.771 euro. Među pet najskupljih gradova smjestio se i Beč s 12.483 eura po kvadratu.
Njemački rekorder je München s cijenom od 11.435 eura/m², a u prvih deset ugurala su se i tri nordijska glavna grada: Kopenhagen (10.191 €), Stockholm (10.037 €) i Oslo (9.785 €), dok se između njih smjestio Luksemburg s 11.011 eura.
Prag skuplji od Berlina i Madrida, Milano ispred Amsterdama
Zanimljivi su i podaci za središnju te južnu Europu. Glavni grad Češke, Prag, ugodno iznenađuje na ljestvici skupoće: s cijenom od 8.352 eura za kvadrat skuplji je i od Madrida (7.831 €) i od Berlina (7.613 €).
Rim drži stabilnu cijenu od 7.328 eura, Dublin se drži na 7.185 eura, dok su talijanski modni centar Milano (9.378 €) i finski Helsinki (8.431 €) znatno iznad njih. Ako tražite “povoljnije” varijante među popularnim turističkim i poslovnim odredištima, Lisabon (6.636 €) i Barcelona (6.485 €) nude nešto niže, no i dalje visoke iznose.
Gdje se u Europi još uvijek može proći najjeftinije?
Na suprotnom kraju ljestvice, kao najpristupačniji europski grad za kupnju stana u središtu nalazi se Istanbul, gdje kvadrat u prosjeku stoji 2.646 eura. Slijedi ga Atena s cijenom od 3.442 eura.
Iznenaditi bi mogao i Bruxelles, sjedište Europske unije, gdje se kvadrat kreće oko 4.380 eura. Ispod praga od 5.000 eura nalazi se i britanski Birmingham (4.671 €), dok su Budimpešta (5.243 €), Varšava (5.443 €) i Edinburgh (5.708 €) tek nešto iznad te granice.Ako se baci pogled na globalnu scenu, najskuplji grad na svijetu ostaje Hong Kong s nepravaziđenih 23.790 eura po kvadratu, dok su na samom dnu Kairo (784 €) i Johannesburg (913 €), jedine svjetske metropole obuhvaćene istraživanjem u kojima je cijena kvadrata i dalje ispod čarobne granice od 1.000 eura.
