Dok je godinama bio poznat po ekstremno hladnim zimama, kazahstanski glavni grad Astana ovog ljeta ruši sasvim drugačije rekorde. Stanovnici su već doživjeli dva snažna toplinska vala, a temperature su se sredinom srpnja popele na čak 39,5 Celzijevih stupnjeva, što je najviše ikad izmjereno za taj datum.
Novi rekord oboren je i krajem lipnja, kada je u gradu izmjereno 36,8 stupnjeva, čime je nadmašena vrijednost zabilježena još 1941. godine, kako piše Euronews.
Zbog dugotrajnog toplinskog vala vlasti su posljednjih dana stanovnicima slale upozorenja putem sustava za hitne obavijesti, a temperature se i dalje kreću oko 36 stupnjeva.
View this post on Instagram
No, Astana nije jedina pogođena. U pojedinim dijelovima Kazahstana termometri pokazuju između 45 i čak 48 Celzijevih stupnjeva, dok meteorolozi upozoravaju da će se ekstremne vrućine nastaviti barem do kraja srpnja.
Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da ovakvi toplinski valovi predstavljaju ozbiljan rizik, posebno za starije osobe, djecu i kronične bolesnike. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da zemlje koje imaju posebne planove za zaštitu stanovništva tijekom ekstremnih vrućina mogu smanjiti broj smrtnih slučajeva povezanih s toplinskim valovima za oko 25 posto.
Kazahstan, međutim, još uvijek nema nacionalni akcijski plan u potpunosti usklađen s preporukama WHO-a, a tamošnje Ministarstvo zdravstva priznalo je da se u zemlji zasad ne vodi ni posebna evidencija o broju smrti uzrokovanih ekstremnim vrućinama.
Stručnjaci upozoravaju da ovo nije izoliran meteorološki fenomen, već posljedica dugoročnih klimatskih promjena. Prema podacima kazahstanske meteorološke službe, zemlja se zagrijava brže od svjetskog prosjeka, a 2025. bila je najtoplija godina otkako se provode mjerenja, s prosječnom temperaturom gotovo tri stupnja višom od klimatskog prosjeka.
View this post on Instagram
Posljedice se već osjećaju diljem zemlje. Sve su češće suše, povećava se opasnost od šumskih požara, a ranije topljenje snijega remeti opskrbu vodom i otežava navodnjavanje poljoprivrednih površina tijekom ljeta. Klimatolozi upozoravaju da će takvi ekstremni vremenski uvjeti u središnjoj Aziji postajati sve učestaliji i intenzivniji.
Astana, koja se smatra drugim najhladnijim glavnim gradom na svijetu, tako postaje simbol novog klimatskog paradoksa. Grad poznat po zimama s temperaturama koje se spuštaju i ispod -50 °C, sad se suočava s rekordnim ljetnim vrućinama od gotovo 40 stupnjeva.
